Crna Gora, Plavsko jezero sačuvati od potpunog nestajanja

, Vesti
Krajnje je neprihvatljivio što nadležne institucije i pored brojnih upozorenja stručnjaka nisu preduzeli odgovarajuće mere u cilju revitalizacije Plavskog jezera, zajednička je konstatcija predstavnika većine političkih partija i nevladinih organizacija sa područja opštine Plava, uz ocjenu da je neophodno što pre krenuti sa zaštitom jezera kom preti potpuno nestajanje.
– Odrastao sam i živim ovde pored jezera i svakodnevno gledam kako brojni negativni faktori ugrožavaju ovaj jedinstveni biser prirode na severu Crne Gore. Sve se to dešava iako godinama i stručnjaci i i laička javnost upozoravaju da je jezero ugroženo i da je neophodno što pre krenuti sa njegovom potpunom revitalizacijom. Međutim, svedoci smo da se sem lepe priče i iniciranja izrade nekih studija nije krenulo sa konkretnom akcijom, zato još jednom pozivamo nadležne da zbog sveukupnog značaja postojanja Plavskog jezera krenu u njegovu punu zaštitu dok za tako nešto ne bude kasno – kazao je predstavnik Građanskog pokreta URA Esko Barjaktarović.
Stručnjaci ukazuju da se Plavsko jezero smanjuje iz više razloga. Prvo zbog nasipa koji dolazi iz reka Ljuča i Grnčar, potom zbog neuređenog pitanja kanalizacije u naseljima oko Plavskog jezera, ali i zbog neodgovornog ponašanja ljudi koji svojim aktivnostima utiču da se jezero smanjuje.
Prije nekoliko godina je urađena studija na osnovu koje bi trebalo da se krene u proces očuvanja svih vrednosti koje Plavsko jezero nosi sa sobom. Ta studija je dala glavne smernice koji su to problemi zbog čega dolazi do smanjenja površine i dubine Plavskog jezera, na koji način rešiti taj problem i koliko bi iznosili troškovi predviđenih radova. U nekim analizama navedeno je da predračunska vrednost radova zaštite i revitalizacije Plavskog jezera iznosi oko 16 mil EUR.
Iz NVO Zaštitimo prirodu Plava tvrde da je ova studija još uvek samo mrtvo slovo na papiru.
– Znamo da se ovde radi o pozamašnoj investiciji, ali nema tog blaga sa kojim se može platititi ljepota Plavskog jezera i njegove okoline. To treba da imaju na umu oni koji se samo deklarativno zalažu da Crna Gora bude ekološka država, jer prirodne lepote treba da budu glavni oslonac razvoja ne samo Plava nego i čitavog severa naše države – istakli su iz NVO Zaštitimo prirodu Plava.
Iz lokalne uprave navode da su oni, u okviru svojih nadležnosti, preduzeli neopodbne mere u cilju revitalizacije jezera. Međutim, kako ističu, za njegovu trajniju zaštitu potrebna su velika sredstva koja bi morala država da obezbedi.
– Vlada je ta koja, onako kako je to i obećano, treba da iznađe mogućnost da se isfinansira glavni i idejni projekti, kako bi se nakon toga krenulo sa traženjem sredstva od donatora iz Evropske unije – saopštavaju iz lokalne uprave.
Površina jezera smanjena za 3,4 km2
Da je Plavsko jezero, sa trenutnom površinom od oko dva kilometra kvadratna zaisto ugroženo, kroz brojne radove i naučne studije ukazao je i Plavljanin prof. dr Marko Knežević koji apeluje da se po ovom pitanju hitno reaguje.
– Plavsko jezero relativno brzo nestaje. Takoreći pred našim očima zarasta u barsko bilje i pretvara se u baru. Od 1913. godine kada je jezeto imalo površinu od oko 5,4 kilometra kvadratna, prema tadašnjim merenjima Jovana Cvijića i Stevana Stankovića, površina mu je smanjena za 3,4 kilometra kvadratna. Jezero je sada turistički neuređeno, riblje bogatstvo osiromašeno, obale nepristupačne, izuzev malog broja prilaza,a istoimeni hotel zatvoren – naglašava Knežević, piše eKapija.
error: Content is protected !!