Dok druge zemlje odustaju od fosilnih goriva, Hrvatska gradi elektrane na ugljen

, Vesti

Na nedavno održanom sastanku sedam najrazvijenijih zemalja svijeta G7 u Njemačkoj donesen je zaključak da će fosilna goriva potpuno nestati iz uporabe do kraja ovog stoljeća.

Optimisti su tu odluku pozdravili kao povijesnu jer predstavlja prvi značajan i konkretan dogovor k obuzdavanju klimatskih promjena koji daje nadu u postizanje globalnog sporazuma o klimatskim promjenama krajem godine u Parizu. Pesimisti su podsjetili na upozorenja da bi potpuni prestanak upotrebe fosilnih goriva trebalo postići već do 2050. godine kako bi se ostvarili pravi učinci na globalnu klimu. Ako se globalna temperatura poveća za 4 stupnja Celzijeva, klimatske se promjene neće više ničim moći obuzdati.

Tehnološki zaokret
– Najrazvijenije zemlje svijeta odlučile su napraviti tehnološki zaokret u svojim ekonomijama u smjeru obnovljivih izvora energije ne samo zbog klimatskih promjena već i zbog zadržavanja prevlasti u svjetskoj ekonomiji. To je putokaz koji bi trebale slijediti sve ostale zemlje ako žele uhvatiti korak s najrazvijenijima. Hrvatska u ovom trenutku svog razvoja ima sasvim drugi razvojni smjer. Najveća energetska investicija koju planira državna energetska tvrtka HEP je elektrana na ugljen u Plominu i vjerojatno još jedna u Pločama. Umjesto prema budućnosti i novim tehnologijama, Hrvatska se u energetskom smislu okreće prošlosti i tehnologiji s početka 20. stoljeća – ističe Vlasta Toth, članica Predsjedništva ORaH-a.

HEP-ova direktorica Sektora za strategiju i korporativni razvoj, Ljubica Cvenić, nedavno je poručila kako je izgradnja TE Plomin C dio strategije dugoročnog održivog razvoja, stabilnog energetskog i poslovnog sustava HEP-a. “HEP ima namjeru primjeniti najbolju raspoloživu tehnologiju s najboljim sustavima za kontrolu utjecaja na okoliš”, rekla je Cvenić te dodala kako je TE Plomin C ekonomski isplativ projekt i veliki gospodarski potencijal za lokalnu zajednicu.

Hrvatska, zahvaljujući svom geografskom položaju, posjeduje goleme kapacitete u obnovljivim izvorima vjetra i sunca. To je naša energetska komparativna prednost koja bi nam trebala i mogla omogućiti hvatanje koraka s najrazvijenijima te zauvijek osigurati energetsku sigurnost i neovisnost.

Alternativa ugljenu
S obzirom na to da vlastitog ugljena nemamo, izgradnjom ove TE i dalje bismo ostali ovisni o uvoznom energentu – umjesto da iskoristimo dostupnu vlastitu energiju sunca, vjetra i biomase. Svakako, ne treba zaboraviti ni radna mjesta, a i ti podaci na strani su obnovljivih izvora energije.

Prema izračunima UNDP-a: 800 MW vjetroelektrana putem megatendera do 2020. (tzv. portugalski model) godišnje otvaraju 1000-1200 radnih mjesta; 1000 MW integriranih solarnih fotonaponskih sustava bez poticaja do 2020. godišnje otvaraju 2000-3500 radnih mjesta; tri milijuna četvornih metara decentraliziranih sunčanih toplinskih sustava (kolektora) do 2020. godišnje otvaraju 3000-5000 radnih mjesta. Planirani vijek trajanja Plomina C je do 2060. ili čak 2065. godina. Prema analizi prof. dr. sc. Enca Tirelija, koji je krajem 90-tih vodio izgradnju TE Plomin 2, TE Plomin C neće biti isplativa, ponajviše zbog neizbježnog prekoračivanja dopuštenih emisija CO2 (ugljičnog dioksida) koje će Hrvatska u skladu sa shemom trgovanja emisijama EU biti obvezna plaćati, što će rezultirati povećanjem cijena električne energije. Zbog toga, ali i zbog negativnog utjecaja na okoliš, zbog neisplativosti te zbog protivljenja građana, vrijeme je da se Vlada i HEP usmjere na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, a ne stare prljave tehnologije.

izvor: glas-slavonije.hr

error: Content is protected !!