Hrvatska: Na sanaciju šteta od HE Lešće utrošeno milijun kuna

, Vesti

Na sanaciju šteta nastalih kao posljedica rada hidroelektrana Lešće dosad je utrošeno oko milijun kuna i to je tek početak, vidljivo je iz odgovora HEP-a koji je preko Zakona o pravu na pristup informacijama dobila Zelena akcija, a u kojem HEP prvi put govori o konkretnim brojkama, piše portal H-alter. Kako navodi HEP u odgovoru Zelenoj akciji, “izmijenjene prilike vodnog režima nizvodno od hidroelektrane Lešće pridonijele su intenzivnijoj eroziji obala.” Problemi su, međutim, brojniji. Karlovačka županija je zbog problema koje je izazvao ovaj veliki energetski projekt još 2012. godine osnovala Tim za otklanjanje posljedica rada hidroelektrane Lešće. U Tim je bio uključen i HEP. Od tada su “nasipani su niži dijelovi lokalnih cesta koji su bili u poplavnoj zoni pri protoku od 120,0 m3/s, izvršeno je avionsko snimanje cijelog korita kod malih voda i kod protoka od 120 m3/s, postavljene su natpisne ploče s upozorenjem na povećani protok Dobre nizvodno od hidroelektrane”, navode iz HEP-a. Izrađen je, također, i potpisan Projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije “Utjecaj rada hidroelektrane Lešće na nizvodni tok Dobre od profila HE Lešće do ušća Dobre u Kupu, s prijedlozima za smanjenje mogućih šteta i uklanjanje posljedica”, a IGH je 2012. izradio i navedenu tehničku dokumentaciju. Početkom ove godine sklopljen je sporazum o međusobnoj suradnji između HEP Proizvodnje d.o.o. i Hrvatskih voda u rješavanju problema utjecaja Lešća u razdoblju od 2015. do 2018. godine. U navedeno je utrošeno procijenjenih milijun kuna, a “dugoročno, uz pomoć hidrauličkog modela i izrađene tehničke dokumentacije, te praćenja stanja na terenu bit će moguće izraditi dugoročne godišnje programe sanacije i zaštite kojima ce se sanirati i/ili spriječiti daljnji problemi.” Koliko će to koštati, ne zna se, ali je iz HEP-ovog odgovora jasno kako problem HE Lešće zahtijeva daljnja ulaganja. “Podaci koje nam je HEP napokon dao pokazuju kako se trošak rada same hidroelektrane povećava. Procjene troškova koje je HEP davao uoči gradnje nisu bile točne. Iz ovog primjera možemo naučiti što bi se dogodilo i s drugim sličnim projektima, kao što su HE Ombla i HE Kosinj. U slučaju HE Ombla, čiju smo gradnju uspjeli zaustaviti, troškovi bi bili još veći jer je riječ o složenijem projektu”, naglasila je Jagoda Munić iz Zelene akcije. “Voda nailazi u valovima zbog čega je kupanje opasno, a riblji fond se smanjuje, uništavaju se lokalne ceste, nemoguće je baviti se poljoprivredom na zemljištima uz rijeku, mikroklima se promijenila, a štete koje se odnose na gubitak bioraznolikosti nemoguće je procijeniti”, kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.

izvor: energetika-net.com

error: Content is protected !!