Kako spasiti Dravu i zaštititi Europsku Amazonu?

, Vesti

Na dan kada je obilježen Svjetski dan voda WWF je završio jednu a stavio naglasak na drugu peticiju u području “Europske Amazone”. Peticija s više od 77.000 prikupljenih potpisa za spas Mure predana je slovenskoj ministrici za okoliš Ireni Majcen, a WWF-ovi su partneri istu predali i slovenskim veleposlanicima u drugim državama kroz koje teče Mura na području “Europske Amazone”.

Jednoglasno je to protivljenje izgradnji hidroelektrane Hrastje Mota na rijeci Muri. Unatoč brojnim promjenama uzrokovanim ljudskom aktivnošću, ovaj zapanjujući riječni krajolik može se pohvaliti jedinstvenom biološkom raznolikošću. Ovdje nalazimo rijetka prirodna staništa poput velikih kompleksa poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala i riječnih rukavaca. Prostor je ujedno i dio europske ekološke mreže Natura 2000 i dom osjetljivih ugroženih vrsta kao što su orao štekavac, crna roda i vidra.

Budući UNESCO-v Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. “Europska Amazona” milijun je hektara velik riječni krajolik donjih tokova tih rijeka i među najvećim slatkovodnim biserima Europe. Jedan dio rijeke Drave u Hrvatskoj predstavlja najočuvaniji dio toka te rijeke od izvora do ušća. Sudbina tog dijela Drave također je ugrožena zbog planirane dvije nove hidroelektrane.

WWF poziva župana Koprivničko‐križevačke županije g. Darka Korena da zaustavi unošenje hidroelektrana Molve 1 i 2 u Prostorni plan Koprivničko‐križevačke županije te razvoj županije usmjeri na održive djelatnosti koje su u skladu s prirodom. .

“Izgradnjom hidroelektrana nepovratno bi se uništio najočuvaniji dio rijeke Drave što bi imalo izravan negativan utjecaj na lokalno stanovništvo i na prirodnu i kulturnu baštinu Podravine”, ističe Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.

Slučaj rijeka Mure i Drave nije jedinstven. Diljem Europe, rijeke i drugi slatkovodni ekosustavi uništavaju se alarmantnom brzinom. Od svih tipova ekosustava, slatkovodnima se i dalje zastrašujuće pogoršava stanje, na što ukazuju istraživanja Europske agencije za zaštitu okoliša. Također, prema WWF-ovom Izvješću o stanju planeta, broj slatkovodnih vrsta širom svijeta smanjilo se za 81% od 1970-te.

Veliku ulogu u kružnom procesu imaju i klimatske promjene! Imajući to na umu, odgovornije ulaganje u prevencijske mjere zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta trebaju postati prioritet i kod aktualnog rješavanja problema u sustavu obrane od poplava. WWF već godinama promovira prirodne mjere obrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju.

Nova koalicija nevladinih udruga Living Rivers Europe smatra da je Okvirna direktiva o vodama jedini način da se zaštite slatke vode u Europi i zaustavi negativan trend njihovog uništavanja. Stoga će u narednom periodu pomno pratiti cijeli proces razmatranja Direktive kako bi se uvjerili i osigurali da se ojača njena provedba, a ne da se oslabe postojeći standardi.

Izvor: croenergo.eu

error: Content is protected !!