Mesne zajednice i NVO protiv gradnje hotela i marine na ostrvu Sveti Nikola

, Vesti

Uznemireni smo upornošću stručnjaka-planera koji rade prostorni plan Crne Gore i prostorni urbanistički plan Budve jer su i dalje uporni da na ostrvu Sveti Nikola ucrtaju marinu za jahte i hotel sa 500 kreveta.

To se navodi u zajedničkom apelu za zaštitu Školja dostavljenom Vijestima, a koji su ministarki ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ani Novaković Đurović, autorskim timovima za izradu Prostornog plana Crne Gore (PPCG) i Prostornog urbanističkog plana Budve (PUP), Komisiji za reviziju ova dva planska dokumenta, kao i gradonačeniku Budve Milu Božoviću uputili predstavnici mjesnih zajednica Stari grad, Gospoština, Podkošljun, Bijeli do, te Društva za sportski ribolov na moru Širun, Udruženja ugostitelja Budve i NVO Porat – Pizana Budva.

– Od 2019. traje naše dokazivanje da ostrvo treba da ostane park prirode, da ostrvo nije racionalno ni isplativo urbanizovati, da je aktuelna lokacija nastala nasipanjem mora i raznim fiktivnim mahinacijama kupaca i banaka, koje su krivična dela, da je na Skupštini Crne Gore 2018. većinski dio DPS odbornika, bez diskusije i rasprave dizanjem ruku bio protiv 5.000 potpisa naše peticije i usvojio Plan priobalnog područja, sa hotelom i marinom. Strateško planiranje razvoja Budve je pitanje struke i nauke, a ne partijske većine. Nijedan turistički radnik, agencija, privrednik, turista, građanin, NVO se neće složiti da na ostrvu bude bilo kakav hotelski sadržaj jer svakog dana u julu i avgustu 4.000 turista se prevezu u najlepšu mediteransku prirodu koju Budva može da ponudi – navodi se u apelu meštana Budve.

Kako navode, “dovoljno je da pogledate šta je divlji graditelj uradio 1998-2000. godine”.

– Izbetonirao je 400 metara peščane plaže da bi napravio pristanište na koje niko ne vezuje barku ni jahtu. Razorio je milenijumski sprud Tunju i poremetio morske struje, riblja staništa, podvodnu floru i faunu. Očigledno je da predlagač plana ne poznaje život na ovom prostoru, jer ako se dozvoli predložena gradnja, nestaće čitav jedan živi svet koji drži ravnotežu budvanskog biodiverziteta – upozoravaju predstavnici mjesnih zajednica i NVO sektora.

Izgradnja na ostrvu, kako ističu, prouzrokovala bi degradaciju morskog eko-sistema i intenzivno odumiranje staništa riblje mlađi, koja je vekovima, baš tu pronašla svoje najbolje mesto za život.

– Podvodne livade, Posidonia oceanica (morske trave), najvećeg podvodnog proizvođača kiseonika, potpuno bi nestale zbog agresivne frekvencije buke, gasova, mirisa benzina mnogobrojnih plovila, otpada… Ostrvo ispred Budve još poseduje biodiverzitetski vitalitet i stabilizuje i usporava procese klimatskih promena. Nerazumno i neobjašnjivo je da Ministarstvo koje u nazivu ima ekologiju i bori se za kvalitet vode, vazduha, zdrave životne sredine, sakupljanja otpada i slično u isto vreme planira totalnu agresiju na najvredniji prirodni resurs Budve. Priznaćete da je to svojevrsni planerski i investitorski skandal. U svim planovima od 1945. godine ostrvo Sveti Nikola je bilo planirano kao park-šuma. To su poštovale sve vlasti i stručnjaci, sve dok državna privatizacija nije favorizovala pojedinačni, bliski i lični interes nad opštim dobrom i javnim interesom. Još se kriju eksperti koji su planirali Budva-Centar i za samo 10 godina obezličili, obezvredili i doveli do funkcionalne i ekonomske neodrživosti Budvu, grad sa najviše šansi na južnom Jadranu – istakli su meštani.

Oni su pozvali da se poštuje Ustav Crne Gore član 23, stav 1 prema kojem svako ima pravo na zdravu životnu sredinu.

– To znači da ostrvo Sveti Nikola u planu PPCG i PUP Budva ostane park šuma i da ga unaprijedimo u botaničiki rezervat. Takođe, pozivamo vas da kompletan autorski i revidentski tim zajedno sa nama obiđe ostrvo Sveti Nikola – navodi se u apelu, prenosi eKapija.

error: Content is protected !!