Hrvatska: Naftašima će se priznavati 70% godišnjih troškova za istraživanja
, VestiKoncesionarima koji su potpisali ili tek trebaju potpisati ugovore za istraživanje ugljikovodika na kopnu u slučaju komercijalnog pronalaska Agencija za ugljikovodike priznavat će u prvim godinama do 70% ukupnih operativnih troškova, izraženo u rezervama. Preostali ugljikovodici dijelit će se u omjeru 60:40 u korist države. Naftaši će glavninu svojih operativnih troškova moći povratiti u prvim godinama, kada je eksploatacija najveća, a ulaganja na kopnu isplativa su dok je cijene nafte iznad 40 USD po barelu. “U svijetu se ulagačima u prvim godinama eksploatacije priznaje od 50 do 100% troškova. Investicije u Hrvatskoj nisu tako velike da bi pojele prihode od nafte. Udio države u neto prihodima proizvedene nafte i plina u periodu od 25 godina u prosjeku iznosi 60%, kada se uračunaju razne naknade i porezi”, kaže Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike. Hrvatska sada od postojeće proizvodnje prihoduje 600 milijuna kuna godišnje, a kada bi na tu proizvodnju mogao biti primijenjen novi model prihodovala bi prosječno tri milijarde kuna godišnje, izračunali su u Agenciji. U AZU računaju da će na novim koncesijama mogući neto prihodi za državni proračun, ako dođe do nove proizvodnje, ovisno o dokazanim rezervama nafte i plina, biti između 3,4 milijarde i 6,8 milijardi kuna godišnje. Faza istraživanja, koja podrazumijeva 3-D seizmiku i istražne bušotine, trajat će pet godina i u tom periodu očekuju se ulaganja od oko pola milijarde kuna. Dakle, prva proizvodnja može se očekivati 2021. S obzirom na to da se proizvodnja dijeli s državom, investitoru je sugerirano da nakon komercijalnog otkrića koristi državnu infrastrukturu za transport ugljikovodika ako je to ekonomski opravdano, te da zapošljava hrvatsku operativu i pamet ako je konkurentna. Vermillion je već iskazao namjeru da u slučaju komercijalnog pronalaska pronađenu naftu prerađuje u hrvatskim rafinerijama.
Naftaši će već u idejnom projektu morati planirati infrastrukturu za otpremu ugljikovodika, a Dorić kaže da država ima alata da inzistira da se nafta prerađuje u našim rafinerijama. Novost u ugovorima je i to da će koncesionari biti dužni uplaćivati novac u fond za dekomisiju, kako bi se već godinu dana nakon početka omercijalne proizvodnje osigurao novac za sanaciju bušotine. Frakturiranje se u Hrvatskoj provodi već više od 40 godina, no masivno hidrauličko frakturiranje se ne dozvoljava. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić je kazao da ne vidi nikakav razlog protivljenju zelenih aktivnostima na kopnu, jer svi su imali prilike dati svoje primjedbe tijekom postupka strateške procjene utjecaja na okoliš, ali uglavnom to nisu učinili. “Dođe li do komercijalnog otkrića općine će imati veliku koristi za svoje proračune. Hrvatska do sada nije imala incidenata tijekom istraživanja i eksploatacije na kopnu pa u najavljenim prosvjedima vidim isključivo politički moment”, rekao je Panenić. Dorić kaže da će ugovori s naftašima biti objavljeni na webu Agencije ako tvrtke na to pristanu. Trenutno je u pripremi novo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, koje će obuhvaćati 10 istražnih prostora, preostalih šest u panonskom bazenu i četiri na području Dinarida. “Zadnjih dvadeset godina ulaganja u taj segment bila su gotovo zanemarena. Proizvodnja nafte i plina pada po stopi od 30% i ako se to nastavi mogli bi postati energetski ovisna država”, upozorava Dorić.
izvor: energetika-net.com
NAJNOVIJE VESTI
- June 14, 2023 Srpski Institut za kriticne materijale pokrece regionalnu rudarsku platformu za razmenu znanja
- August 12, 2023 Mojkovcani nece rudnik gradjani struka protiv reaktiviranja jame Brskovo
- August 12, 2023 Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama
- August 9, 2023 GI Zdravi Mojkovac: Hitno povući plan za Brskovo