Environment Energy Mining Watch SEE|Vesti|Nezaštićeni delovi u hrvatskom parku prirode Dinara

Nezaštićeni delovi u hrvatskom parku prirode Dinara

, Vesti

Na području Parka prirode Dinara nalazi se najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 m). Područje Parka od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku zbog očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su: vodena staništa Krčića i Cetine s pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa.

Hrvatski sabor donio je 5. februara 2021. godine Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara čime je zemlja dobila svoj 12. park prirode. Budući da se Dinara prostire kroz Bosnu i Hercegovinu kao i kroz Hrvatsku, ovaj se zakon odnosi samo na južnu stranu planinskog lanca, onu koja se nalazi u Hrvatskoj. Zaštićeni su predjeli masiva Dinara, Troglav i Kamešnica, zatim izvor i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu.

Premda se svakako radi o vrijednom i pohvalnom činu, posebno ako se sjetimo tek nekoliko godina starog pokušaja aktualnog ministra da na ovom području istražuje i kopa fosilna goriva, ipak valja spomenuti kako je ostavljen je prostor za zabrinutost zbog džepova područja koja su ostala izvan zaštite parka prirode, ali su zaštićena putem “ekološke mreže” . Prema Zakonu o zaštiti prirode to je “sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti”. U pravilu to se odnosi na područja koja pokriva Natura 2000, a koja su pritom zaštićena europskim direktivama (o pticama i onom o staništima). Međutim, zakon o zaštiti prirode ostavlja mogućnost da se prostori pokriveni ekološkim mrežama također nalaze i unutar strogih rezervata, nacionalnih parkova pa i parkova prirode. Tim više, što jednima i drugima upravljaju javne ustanove.

Nadalje, kako stoji u dokumentu naziva Stručna podloga za zaštitu Dinare : “Unutar granica predloženog područja Parka prirode Dinara, potpuno ili dijelom svoje površine, nalazi se ukupno 11 područja ekološke mreže RH (mreže Natura 2000)” , a ipak tek je nekoliko njih ostavljeno izvan granica. Kao što je u javnom savjetovanju primijetila udruga Biom, “pohvalno je što je u Park uključeno i Vrličko polje i tako je pokriveno još jedno područje ekološke mreže. No, područje istočno od Vrličkog polja gdje je kanjonski dio Cetine uzvodno od jezera Peruća do mosta Balek, je izostavljen i formiran je ‘džep’. Nakon izgradnje akumulacija na Cetini je to preostao jedini izvorni kanjon Cetine i nužno ga je zaštititi a i time granice Parka učiniti kompaktnijima.” To nije jedini džep već su iz područja Parka izbačena područja visoravni (Poda) iznad naselja Rumin i Bajagić/Obrovac Sinjski. Nejasno je zašto bi se u granicama Parka formirala takva dva džepa, naročito što su takve granice neusklađene s područjem ekološke mreže.

Predviđene namjene

Ministarstvo u odgovoru udruzi za Bajagić/Obrovac Sinjski kaže tek kako je prostornim planom predviđena drugačija namjena, a za ostale džepove odgovara se kako su područja već zaštićena ekološkom mrežom, dakle na razini Europske unije, u sklopu programa Natura 2000 te uredbama o pticama i staništima. Takve uredbe ograničavaju oblike gospodarske djelatnosti na zaštićenim područjima, ali one nemaju snagu zakona.

Štoviše, da imamo pravo sumnjati u namjere ministarstva prema Dinari, svjedoče i prethodni slični primjeri degradacije zaštićenih područja, ali i manipulacija zaštitom prirode. Na primjer, do prije svega nekoliko godina, u nacionalnim parkovima u Hrvatskoj nije se smjelo ništa graditi, pa se zakon promijenio radi turističkog potencijala Plitvica. Hlapljivost je u tih nekoliko godina dovela do zagađenja tog sedrenog bisera kanalizacijom i apartmanizacijom. Još radikalniji slučaj je jedina hrvatska europska prašuma (poput Durmitora) – Štirovača. Jedna polovica ove šume godinama je bila označena kao strogi rezervat dok se druga polovica iskorištavala za drvnu industriju. O manipulacijama, krađama i zapanjujućoj degradaciji prirode, što zbog legalne i ilegalne sječe drveća, što zbog potkornjaka, mediji već godinama neuspješno pokušavaju pisati. Džepovi u Parku prirode Dinara ostavljaju prostor za sumnju u daljnje namjere prekomjerne gospodarske eksploatacije zaštićenih dijelova prirode.

Izvor: bilten.org

Download PDF

NAJNOVIJE VESTI

error: Content is protected !!