Sistem praćenja emisija gasova od 2017. godine

, Vesti

U praksi će to praktično značiti uvođenje obaveze postrojenjima da obavljaju monitoring, izveštavaju i verifikuju svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tim sistemom obuhvaćeno je 128 postrojenja među kojima su termoelektrane, fabrike cementa, postrojenja za proizvodnju keramike…

Bošković je na završnoj konferenciji povodom završetka tvining projekta koji je finansirala EU sa milion evra rekla da je cilj projekta davanje doprinosa smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, a da je svrha je uspostavljanje održivog sistema za monitoring, izveštavanje i verifikaciju.

“Zadovoljni smo postignutim rezultatima, procenili mogućnosti i organizovano je 57 ekspertskih misija koje su imale važnu ulogu. Razgovarali su o neophodnim pripremama za proces monitoringa, izveštavanje i verifikaciju gasova sa efektom staklene bašte, rekla je ministarka.

Dodala je da je identifikovano 128 energetskih industrijskih postrojenja koja će imati obavezu da uspostave sistem.

Organizovane su obuke i u narednom periodu ćemo nastaviti da razgovaramo i dajemo stručne savete operaterima da se pripreme za implementaciju koju očkujemo 2017. godine, poručila je ministarka.

Podsetivši da je projekat realizovan uz stručnu finansijsku pomoć Delegacije EU i zemalja članica – Francuske, Nemačke i Austrije, ministarka je izrazila zadovoljstvo postignutim rezultatima ističući da je to samo jedan od projekata koji je resorno ministarstvo uspešno reazlizovalo.

Kako je rekla, važan rezultat projekta je i radna verzija zakona koji će propisivati obavezu monitoringa, izveštavanja i verifikascije od 2017. godine.

Snežana Bogosavljević Bošković je navela da se očekuje da će taj zakon u narednih nekoliko nedelja biti predstavljen javnosti, nakon čega će biti organizovana javna rasprava.

Cilj da zakon bude usvojen 2016.

Cilj je da zakon bude usvojen naredne godine kako bi Srbija spremno dočekala sve obaveze u toj oblasti koje su važne u procesu pristupanja EU.

“Cilj je da damo pun doprinos borbi protiv klimatskih promena, i uspostavićemo sistem monitoringa, a u narednoj fazi razgovaraćemo o trgovini emisijama gasova i to će biti u kontekstu pregovora sa Evropskom komisijom za članstvo Srbije u EU”, rekla je ministarka.

Sredstva koja su opredeljena za projekat, kako kaže, iskorišćena su pre svega za edukaciju, pripremu zakonske regulative organizovanje ekspertskih misija jer se radi o komlikovanom sistemu i novini za Srbiju.

“Sistem će biti uspostavljen od 2017. godine, a uradili smo sve što je neophodno kako bi se pripremili i da 2017. godine bude sve spremno”, rekla je Snežana Bogosavljević Bošković.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt rekao je da će EU pomagati i dalje Srbiji u toj oblasti i istakao da je ovaj projekat koji je trajao dve godine postavio osnov da se Srbija pridruži evropskoj porodici u cilju borbe protiv klimatskih promena.

Benedikt je rekao da se u tome mora delovati brzo i podsetio da se krajem godine u Parizu održava konferencija na kojoj će učestvovati 200 zemlja u cilju da se postigne sporazum kojim se predviđa da se globalno zagrevanje održi na nivou od dva odsto.

Rekao je da je ova godina “probila” sve rekorde kada je u pitanju praćenje temperatura i ukazao da globalno zagrevanje utiče na brojne sektore a najviše na zdravstvo, šumarstvo i poljoprivredu.

Ambasadorka Francuske u Srbiji Kristin Moro navela je da je borba protiv klimatskih promena veoma važna za tu zemlju i podsetila da je cilj da se do 2020. godine emisije gasova smanje za 20 odsto u odnosu na nivo devedesetih godina.

Takođe je ukazala da je jul ove godine bio najtopliji mesec od 1880. godine i istakla da je važno da sve zemlje daju dobrinos borbi protiv klimatskih promena.

izvor: rts.rs

error: Content is protected !!