Srbija: Termoelektrana ne može da ima dobre efekte na sredinu

, NVO

CINS tvrdi da EPS u svom reagovanju zapravo nije osporio navode njihovih istraživanja u kom kažu da Kostolac B, blok koji se gradi, sagoreva ugalj lignit, i da to znači i povećanje emisije štetnih gasova. Novinari CINS-a više puta su tražili intervju sa predstavnicima tog javnog preduzeća, ali su oni komunicirali isključivo putem dopisa, dodaju.

Elektroprivreda Srbije u demantiju na tekst Centra za istraživačko novinarstvo Srbije „Srbija obećava čistu, a ulaže u prljavu energiju“ zapravo ne osporava nalaze CINS-ovog istraživanja.

Pre svega, važno je napomenuti da su, radeći na ovom istraživanju, novinari CINS-a u više navrata tražili intervju sa predstavnicima EPS-a, ali su to iz ovog javnog preduzeća odbijali i komunicirali jedino putem dopisa, navode.
U tim pisanim odgovorima iz EPS-a su ukazivali na posvećenost usaglašavanju rada postrojenja sa domaćim zakonodavstvom i Direktivama EU, što je i navedeno u osporenom tekstu, kažu iz CINS-a. Plan na koji EPS u saopštenju podseća – da će uz izgradnju novog biti ugašen jedan od postojećih blokova – novinari CINS-a su takođe naveli u tekstu.

EPS navodi da se zbog toga može smatrati da će “TE Kostolac B3 imati upravo pozitivne efekte po životnu sredinu”.

Bez obzira na načine kojima se planira smanjenje zagađenja TE Kostolac – to nikako ne podrazumeva da će izgradnja novog bloka dovesti do pozitivnih efekata na životnu sredinu. Istraživanje CINS-a, razgovori sa stručnjacima i analiza stručne dokumentacije, uključujući i EPS-ovu dokumentaciju, pokazuje da izgradnja novog bloka termoelektrane ne može u potpunosti eliminisati nove emisije štetnih gasova. Zagađenje koje sa sobom nosi dobijanje energije iz uglja je neminovno, kažu iz ovog istraživačkog centra.

CINS je u tekstu takođe naveo da je Srbija uzela kredit za smanjenje emisije SO2 iz postojećih blokova termoelektrane Kostolac B, koji bi, prema procenama, trebao da smanji emisije SO2 za 97,5%, kada ovo postrojenje profunkcioniše.

EPS je u saopštenju naveo i da su se autori teksta oslanjali na peticiju za raseljavanje Drmna, ali se CINS ovom peticijom u svom tekstu uopšte nije bavio. Nesporno je da postoji želja jednog dela stanovništva da se isele sa tog područja, u šta su se novinari CINS-a uverili tokom razgovora sa meštanima, te smo to i naveli u tekstu.

CINS jeste kao jedan od izvora naveo Anketu organizacije CEKOR o zdravstvenom stanju u domaćinstvima mesne zajednice Drmno, ali istraživanje se nikako ne oslanja samo na nalaze tog dokumenta.

CINS podržava inicijativu EPS-a da se uradi ozbiljno istraživanje i „sveobuhvatno dugoročno praćenje zdravstvenog stanja stanovništva“ radi utvrđivanja uzročnika negativnog uticaja na zdravlje ljudi i smatramo da je to odavno trebalo uraditi.

izvor: re.n1info.com

error: Content is protected !!