Toplotni talas jugoistočne Evrope znak je klimatskih promena koje dolaze

, Vesti

Veći deo jugoistočne Evrope pati od toplotnog talasa koji je u nekim delovima regiona podigao temperature na 40 ° C ili više, izazivajući požare, ugrožavajući zdravlje ljudi i remeteći neke industrije.

Ovaj toplotni talas izazvan je oblacima toplog vazduha koji se kreću prema gore iz Afrike, ali predviđa se da će takvi ekstremni vremenski događaji biti sve učestaliji u regionu. Jedna studija predviđa da će gradovi u jugoistočnoj Evropi u narednim decenijama doživeti neke od najbržih porasta temperatura u svetu, a temperature u regionu će do 2050. godine biti slične onima na američkom dubokom jugu.

U Skoplju, glavnom gradu Severne Makedonije, poslednjih dana boravak napolju čak do 17 sati je kao u peći, jer temperature prelaze 40 ° C. Samo udišete vruć vazduh, čak i bez vetarca da donesete olakšanje, piše dopisnik bne IntelliNews -a iz Skoplja.

Nakon što je za državu od 29. jula do 1. avgusta izdato narandžasto vremensko upozorenje, vlada je najavila niz mera za smanjenje rizika od visokih temperatura za ljude koji rade na otvorenom, ali i za druge ugrožene kategorije. Građevinske kompanije i druge firme koje rade na otvorenom pozvane su da prekinu svoje aktivnosti od 11 do 17 sati tokom četvorodnevnog perioda.

Ljudi stariji od 60 godina i trudnice oslobođene su posla. Vrtićima se ne preporučuje izvođenje dece na otvorenom između 11 i 17 sati. Vlasti su takođe apelovale na ljude da ostanu kod kuće u klimatizovanim prostorijama i da izbegavaju boravak na otvorenom.

Broj telefonskih poziva Službi hitne medicinske pomoći u Skoplju povećao se poslednjih dana jer ljudi traže pomoć kako bi se osećali loše zbog izuzetno toplog vremena, pate od glavobolje, bolova u grudima i visokog krvnog pritiska, rekla je šefica službe Milica Bubalo, citirala novinska agencija MIA.

Rekla je da je sve više slučajeva moždanih udara, problema sa hroničnim bolestima i saobraćajnih nesreća.

Život u Skoplju, koji se nalazi u dolini okruženoj planinama bez slobodnog protoka vazduha, leti je izuzetno teško, posebno kada temperature pređu 35C.

„Zaista je, zaista teško raditi u takvim uslovima. Piti litre vode jednostavno ne pomaže “, rekao je za bne IntelliNews mladi prodajni agent iz Skoplja, koji je svojim kombijem putovao od jedne do druge radnje u predgrađu glavnog grada.

Ljudi iz drugih gradova, posebno oni sa prijatnijim vremenskim uslovima, ne mogu zamisliti život u glavnom gradu.

“Kako preživljavate u Skoplju na tako visokim temperaturama?” upitala je vlasnica jedne radnje iz jezerskog grada Struge.

Šumski požari u Albaniji

Preko granice u Albaniji ljudi su putovali u grad Pogradec na albanskoj strani Ohridskog jezera zbog njegove hladne klime.

Ali u drugim delovima Albanije temperature su skočile i vatrogasci se bore sa požarima koji su izbili poslednjih dana.

Prijavljeni su mnogi požari u blizini Valone, trećeg albanskog grada i velike turističke destinacije. Jedan je zapretio stanovima i hotelima u blizini plaže Radhima, dok se drugi požar na poluostrvu Karaburun brzo proširio prema gradu Ravena i crkvi Marmiroi, prema izveštajima lokalnih medija. Teški teren otežava napore vatrogasaca da vatre stave pod kontrolu.

Zamenik ministra odbrane Dalendiše Bici posetio je 31. jula Ksamil u blizini Đirokastera u južnoj Albaniji kako bi pregledao štetu od požara koji su besneli skoro osam sati pre nego što su stavljeni pod kontrolu.

Bici je pozvao turiste i lokalno stanovništvo da budu oprezni da ne izazovu požare i uputio strogo upozorenje palikućama. Ostali požari ostaju aktivni, rekla je ona.

U drugim delovima regiona dnevne maksimalne temperature na Kosovu dostizale su i do 38 ° C, a UV indeks ostaje ekstremno visok.

Temperature su visoke i u Bugarskoj, gde je mnogo ljudi napustilo gradove na obali Crnog mora. U Sofiji većina ljudi boravi u zatvorenom prostoru ili se odmara u visećim mrežama koje su postale karakteristika gradskih parkova, dok deca prskaju po fontanama.

U nekim zemljama je izdato crveno upozorenje, a u drugim područjima žuto, sa upozorenjima da će se ekstremne vrućine nastaviti i u prvoj sedmici avgusta.

Toplota podiže cene električne energije

Vruće vreme takođe je doprinelo skoku cena električne energije.

Kako je izvestio bne IntelliNews, prosečna cena električne energije na licu mesta (dan unapred) u Rumuniji i Mađarskoj dostigla je 131 evro po MVh za dan isporuke 30. jula, što je rekord.

Cene su povećane kombinacijom ekstremne toplote koja je rezultirala dodatnom potražnjom za energijom za klima uređaje i drugim oblicima hlađenja i neplaniranim ispadom u jednom od dva reaktora jedine rumunske nuklearne elektrane.

Toplo vreme podiglo je stopu potrošnje električne energije u Rumuniji na novi rekord (8.865 MV) 29. jula u intervalima od 13:00/14:00, objavila je Transelektrika.

Cene su takođe bile visoke u Bugarskoj (129 € po MVh) i Srbiji (125 €). Najviša cena bila je, međutim, u Grčkoj (137 € po MVh).

U Bugarskoj je izuzetno toplo vreme dovelo do rekordno velike potrošnje električne energije. U najtoplijim satima upotreba električne energije povećana je za više od 10% u odnosu na prethodne dane, prema operateru elektroenergetskog sistema (ESO). Prema podacima ESO -a, 29. jula u 14 sati potrošnja električne energije dostigla je najviši nivo u posljednjih šest godina.

Izvor: bne IntelliNews

error: Content is protected !!