Biljke i CO2

Čest je mit da će porastom nivoa CO2 u atmosferi doći i do ubrzanog rasta i razvoja biljnog sveta, koji će svojom apsorcijom umanjiti nivo CO2 i sprečiti klimatske promene.

Muči vas ipak ta promjena klime, ali onda se dosjetite jednostavnog rješenja (i ako malo proguglate vidite da imate i društvo): ako je problem u količini CO2 koju mi izbacujemo u atmosferu, a biljke jedu CO2 za doručak, ručak i večeru, onda će više CO2 značiti više hrane za biljke. I dalje zdravom logikom zaključite da samo treba pustiti biljkama da rastu više i šire kako bi nepoželjni Co2 iz atmosfere pretvorile u biljnu masu. Još kad bi to bila i poželjna biljna masa kao banane ili krumpir tim bolje. Pa čak i kad ne bi biljke stigle tako brzo rasti i zauzimati nova područja kako mi brzo stignemo izbacivati CO2 u atmosferu, ipak bi intenzivniji rast biljaka umanjio CO2 u atmosferi tako da stignemo izumiti fuzijski reaktor ili warp-drive ili tako nešto. Hvalabogu za zdravu logiku.

I logika je zdrava, ali jedna je premisa sumnjiva, i kao uvijek skriva još i niz potpuno netočnih pretpostavki. Nažalost nije neistina da mi izbacujemo sve više CO2 u atmosferu, već da ga biljke jednostavno isisavaju van. Naime proces ishrane biljaka, i s njihovom ishranom povezane uloge u širim ekosustavima, je puno složeniji od običnog principa odljeva ili usisavača. Najtužnije je da nam novo istraživanje objavljeno u časopisu Science upozorava da iako biljke uklanjaju dio CO2 iz atmosfere, ne možemo očekivati da to u slijedećih dva desetljeća učine na razini koja bi nam omogućila odgađanje smanjenja emisija CO2.

Uporni su, naime znanstvenici išli istražiti a što bude s tim CO2 nakon što ga biljke ‘isisaju’ iz atmosfere. I tu se pokazalo da zle biljke umjesto da ga zakopaju natrag u zemlju (ali na način da ne može samo od sebe ‘ispariti’ natrag u atmosferu) odakle smo ga i uzeli, kompliciraju stvari prebacivanjem loptice mikroorganizmima iz tla koji taj CO2 ipak vraćaju u atmosferu. I to u konačnici tako da što ga više u tlo prebacimo, više ga mikrobi iz tla izbace natrag, ne bi li ga opet biljke mogle iz atmosfere ‘usisati’…

Dr Bruce Hungate kaže da ne trebamo očekivati da netko drugi za nama počisti naš nered. predugo smo očekivalo da je tlo jednostavno stabilno odlagalište ugljika, ali najnoviji rezultati pokazuju da ‘pokapanje’ ugljika nije tako trajno kako smo prije očekivali. Štoviše, i prij enove studije znali smo da u složenim, fino izbalansiranim ekosustavima ne možemo jednostavno pretpostavljati da akcija nema i neku reakciju. Evo još nekih starijih razloga zašto više CO2 neće samo proizvesti više krumpira.

1. Veći rast biljaka zahtjeva i više vode, a upravo nam vode nedostaje u vrućoj drugoj polovici stoljeća.

2. Veći rast poljoprivrednih kultura zahtjeva i više umjetnog gnojiva, a koje opet zahtjeva veću potrošnju fosilnih goriva. Biljke ne jedu samo CO2.

3. Kao i svaka hrana i svaki lijek, i CO2 je u prevelikim količinama štetan, a ne koristan za rast nekih biljnih vrsta. I u prošlosti su nagle promjene koncentracije CO2 dovodile do izumiranja, a ne bujanja biljnog svijeta.

4. Biljke koje su se posebno nažderale CO2 imaju drugačiju privlačnost za parazite, pa na kraju prođu lošije nego one koje nisu.

5. Ukupno zagrijavanje, povećana pojava požara, nestašice vode, temperatura zraka i tla vodi ka smanjenju biljne pokrivenosti planete, a ne bujanju u zelenu Zemlju.

Izvor: glasnikokvir

NAJNOVIJE VESTI

• June 14, 2023 Srpski Institut za kriticne materijale pokrece regionalnu rudarsku platformu za razmenu znanja
• August 12, 2023 Mojkovcani nece rudnik gradjani struka protiv reaktiviranja jame Brskovo
• August 12, 2023 Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama
• August 9, 2023 GI Zdravi Mojkovac: Hitno povući plan za Brskovo