Crna Gora: Crna tačka ekološke države

, Vesti

Pljevljaci zimi rijetko vide sunce, a zagađenja iz termoelektrane i rudnika uglja čine ga crnom tačkom ekologije.
Crna Gora proglasila se ekološkom državom prije više od 20 godina. Međutim, Pljevlja već godinama predstavljaju ekološki kritičnu tačku.

Uprkos planovima države, trajno rješenje problema zagađenja tog grada još se ne nazire, pa ekolozi traže ostavke.

Pljevljaci zimi rijetko vide sunce. Grad u kotlini sa 30 hiljada stanovnika pokriven je maglom, a zagađenja iz termoelektrane, rudnika uglja, deponija, kotlovnica i dimnjaka, čine ga crnom tačkom crnogorske ekologije.

„Auto koje je juče oprano je već prljavo, takve su naše terase, naši prozori, tako je naše zdravlje ugroženo“, rekao je Milorad, stanovnik Pljevalja.

„Otrov, niti mogu da prozračim kuću, evo prehlađena sam, a ne mogu da otvorim, samo kućna atmosfera“, navodi Mileva, stanovnica Pljevalja.

Koncentracija otrovnih čestica u zraku više od pola godine prelazi dozvoljene vrijednosti, a nivo metala u zemlji i vodi je povišen.

Medicinski podaci govore da stanovništvo masovno obolijeva od plućnih bolesti.

Ekolozi demantuju stepen zagađenja

„Ekološke organizacije godinama upozoravaju na zabrinjavajuće stanje u Pljevljima. Posljednji put početkom decembra kada su pozvale na uvođenje vanrednog stanja u opštini nakon sto je mjerna stanica u samom centru grada pokazala prisustvo štetnih čestica čak 22 puta veće od dozvoljenog. Objašnjenje Agencije za zaštitu životne sredine da mjerač nije bio ispravan, što ekolozi demantuju“, javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

U Agenciji su odlučni, mjerenje nije tačno, koncentracija čestica bila je ne 22 već pet puta veća od dozvoljene.

„Zahtijevam da se pozovu na odgovornost svi koji su šireći dezinformacije o kvalitetu vazduha u Pljevljima uznemirili javnost i očekujem njihovo javno izvinjenje agenciji zbog neopravdanih napada i uvreda“, rekao je Ervin Spahić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

Umjesto izvinjenja, ekolozi traže ostavku Spahića i nadležnog ministra, a najavljuju i protest.

„Ako neko želi da žrtvuje te ljude i taj grad i tamo pravi neku industrijsku zonu Crne Gore, a da tamo više niko ne živi, neka nam oni to sasvim jasno kažu i da mi počnemo polako da se iseljavamo. Imamo po Evropi izbjeglice iz Sirije, ekonomske izbjeglice, mi nažalost iz Pljevalja imamo ekološke izbjeglice“, kazao je Milorad Mitrovićiz NVO Breznica.

Rudnik i termoelektrana

Za ekologe, glavni zagađivači su rudnik i termoelektrana sa deponijom šljake i pepela. U elektrani to demantuju. Tvrde, imaju filter za prečišćavanje, a otpad skladište prema zakonu. Za državu, problem su kotlovnice i 5.000 domaćinstava koja se griju na ugalj. Zato će nabavku ekološkog ogreva, drvenih paleta i briketa subvencionirati sa pola miliona eura.

„Gdje će oni plaćati samo 50 posto od cijene energenta, gdje će moći da se kupe ti energenti, 50 posto će finansirati vlada Crne Gore, da se kupe, da se zamijeni ugalj čime smatramo da bi se koliko toliko mogla promijeniti slika Pljevalja i smanjiti zagađenje zraka“, navodi Ljubiša Ćurčić, potpredsjednik općine Pljevlja.

Vlasti tvrde da su uradili puno: elaborat o smanjenju zagađenja, plan sanacije 40 gradskih kotlovnica i izgradnju toplane. Glavno rješenje vide u toplifikaciji grada, što zavisi od gradnje drugog bloka termoelektrane.

„U narednih par godina problem zagađenja u Pljevljima će biti saniran, ali takođe podsjećam, da su meteorološki uslovi u opštini takve prirode da oni često sve napore nadležnih organa nekad umanjuju“, kazala je Ivana Vojinović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma CG.

Na saniranje situacije u Pljevljima, Crnu Goru obavezuje i otvaranje poglavlja 27 o životnoj sredini u pregovorima sa Evropskom unijom.

Prve procjene su da će za ovaj, ali i rješavanje drugih ekoloških problema, državi biti potrebno više od milijardu eura.

izvor: aljazeerabalkans.net

error: Content is protected !!