Crna Gora; Površinske i podzemne vode nezadovoljavajućeg kvaliteta

, Vesti

Na osnovu analize izmjerenih parametara, kao i prethodnih godina najzagađeniji vodotoci u 2017. godini bili su Vezišnica, Ćehotina i Morača u donjem toku i rijeka Lim u dijelu kod Bijelog Polja.

Iz NVO “Green home”, navode da informacija o stanju životne sredine u 2017. godini koju je pripremila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, kada su površinske i podzemne vode u pitanju prikazuje nimalo lijepu sliku o stanju u kojem se nalaze.

“Rezultati mjerenja pokazuju veliku osjetljivost vodenih ekosistema u Crnoj Gori prije svega u režimu malovodosti a i poslije velikih kiša. Kada je biološka potrošnja kiseonika u pitanju, kvalitet vode rijeke Morače nizvodno od profila gradskog postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i rijeke Ćehotine, ispod Pljevalja je bio ‘van klase'”, navodi se u saopštenju.

Crnogorske površinske vode a i podzemene su, ističu, izložene višedecenijskom zagađenju koje, kako su kazali, proističe od komunalnih otpadnih voda koje u gotovo svim rijekama u Crnoj Gori završavaju neprečišćene ili sa nedovoljnim stepenom prečišćvavanja kao što je slučaj sa komunalnim otpadnim vodama Glavnog grada.

“Uticaj komunalnih otpadnih voda je najveći u periodima niskih vodostaja i u akumulacijama”, kazali su NVO “Green home”.

U Informaciji o stanju životne sredine se, dodaju, takođe navodi da negativan uticaj na površinske i podzemne vode, pored komunalnih otpadnih voda ima i saobraćajna infrastruktura, poljoprivredne aktivnosti, industrija, prije svega prehrambena kao i mala i srednja preduzeća.

“Kada je riječ o podzemnim vodama, vode bunara su samo u 35% klasa bile u zahtijevanom bonitetu, odnosno u dosta slučajeva su bile izvan propisane klase (65% slučajeva). Kako kod površinskih voda tako i kod podzemnih, zagađivači, paramteri, njihov sadržaj i prostorni raspored uglavnom je isti kao i prethodnih godina”, navodi se u saopštenju.

Kao hemijski najzagađeniji pokazali su se bunari u Vranju, Gostilju i Drešaju a pridružio im se i bunar u Farmacima. Posebno je zabrinjavajući sadržaj nitrata kod bunara Vranj, Gostilj i Drešaj gdje njihovi sadržaji imaju visoke vrijednosti.

“Uzrok potiče od korišćenja mineralnih đubriva (šalitre)”, navode iz te NVO.

Mikrobiološko zagađenje pokazali su bunari u Farmacima, Grbavcima, Drešaju i Cijevnoj sa fekalnim bakterijama.

“Kao jedino pravo rješenje za unaprjeđenje stanja crnogorskih voda može se zaključiti da je izgradnja novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa kompletnim tretmanom kanalizacionog mulja i kanalizacione mreže u gradskim naseljima u kojim ne postoji. Zatim neophodna je implementacija kaznene politike za sve zagađivače i održivo planiranje korišćenja rijeka u različite svrhe što do sad u Crnoj Gori nije bila praksa”, zaključuju iz NVO “Green home”.

Izvor: rtcg.me

error: Content is protected !!