EU podržava prvi veliki zakon o obnovi prirode u poslednjih 30 godina

, Vesti

Nakon napete debate, Evropski parlament je glasao za Zakon o obnovi prirode koji uspostavlja pravno obavezujuće ciljeve za obnovu degradiranih prirodnih područja u Evropskoj uniji (EU). To je prvi veliki zakon koji štiti biodiverzitet u EU u poslednjih 30 godina.

Poslanici parlamenta rekli su da mere obnove moraju da pokriju najmanje jednu petinu kopnenih i morskih površina u EU i da budu na snazi do 2030. godine, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

„Zakon o obnovi prirode je suštinski deo Evropskog zelenog dogovora i prati naučni konsenzus i preporuke za obnovu evropskih ekosistema. Poljoprivrednici i ribari će imati koristi od toga i to osigurava zemlju pogodnu za život budućim generacijama“, rekao je u saopštenju za javnost evropski poslanik Cesar Luena, španski političar koji je bio jedan od najvećih šampiona te mere.

Nacrt je usvojen sa 336 prema 300, uz 13 uzdržanih, a sada će biti prosleđen odboru evropskih predstavnika, piše The New York Times.

Obnavljanje ekosistema je od suštinskog značaja za borbu protiv gubitka biodiverziteta i klimatskih promena, kao i za smanjenje rizika po bezbednost hrane, naglasili su poslanici Evropskog parlamenta. Dodali su da novi zakon ne ometa stvaranje infrastrukture obnovljive energije i da ne zahteva stvaranje novih zaštićenih područja u EU.

Sa više od 80 procenata evropskih staništa koje je patilo, kontinentu je očajnički bio potreban obavezujući zakon za obnovu divljih prostora kontinenta.

„Evropska priroda je u strašnom stanju, ali ovo glasanje pokazuje da još ima nade da se obnovi i razvije ono što je preostalo“, rekla je Špela Bandelj, menadžer projekta Greenpeace-a za biodiverzitet za centralnu i istočnu Evropu, u saopštenju Greenpeace-a. „Do sada vlade i EU nisu delovale. Zakon o obnovi prirode je jasno merilo za suđenje o njihovim postupcima na terenu.

Parlament je rekao da novi zakon mora da podrži međunarodne obaveze EU, posebno globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal, koji je usvojen na 15. Konferenciji članica Konvencije UN o biološkoj raznovrsnosti 2022. godine.

„To je ogromna društvena pobeda“, rekla je Luena, kako je preneo The New York Times. „To je dobro za sve. Jer ako imate zdrave ekosisteme, onda će ekonomski sistemi koji zavise od ovih ekosistema sami biti zdravi.”

Pre nego što zakon stupi na snagu, zemlje EU moraju kvantifikovati područje obnove potrebne za postizanje ciljeva obnove za svaku vrstu staništa, a Evropska komisija mora da obezbedi podatke o uslovima potrebnim za dugoročnu sigurnost hrane. Parlament je držao otvorenom mogućnost da ciljevi zakona o obnovi budu odloženi u slučaju izuzetnih socioekonomskih okolnosti.

U roku od godinu dana od stupanja zakona na snagu, Komisija bi morala da proceni bilo kakav postojeći jaz između raspoloživih sredstava EU i finansijskih potreba za restauraciju, a trebalo bi da se pronađu sredstva za nadoknađivanje razlike.

Komisija je saopštila da će za svaki evro uložen u novo zakonodavstvo dobiti beneficije od najmanje osam evra.

Parlament će sada započeti pregovore o konačnom nacrtu Zakona o obnovi prirode.

„Naš stav usvojen danas šalje jasnu poruku. Sada moramo da nastavimo sa dobrim radom, branimo naše tlo tokom pregovora sa državama članicama i postignemo dogovor pre kraja mandata ovog parlamenta da donesemo prvu uredbu o obnovi prirode u istoriji EU“, rekla je Luena u saopštenju za javnost.

error: Content is protected !!