Evropski parlament upozorava Balkan da obustavi destruktivnu hidroenergiju

, Vesti

Evropski parlament pozvao je Evropsku banku za obnovu i razvoj i Evropsku investicionu banku da preispitaju svoju podršku projektima hidroelektrana, u svojim prošlonedeljnim rezolucijama o izveštajima Evropske komisije o Albaniji i Crnoj Gori za 2018. godinu. Ovo predstavlja jasan signal da evropske institucije počinju da preispituju svoju podršku hidroenergiji kao zelenoj energiji, prenosi Bankwatch.

U rezoluciji o Crnoj Gori zatraženo je od banaka da „povuku sredstva za sve projekte koji se preduzimaju u zaštićenim područjima“, dok se u rezoluciji o Crnoj Gori traži revizija projekata kojima nedostaje strateška procena uticaja na životnu sredinu. U ostalim rezolucijama za zemlje zapadnog Balkana (Srbija, Kosovo, Makedonija) naglašavaju se rizici koje donose hidroelektrane, ako se ne realizuju u skladu sa najstrožim ekološkim standardima EU.

Stav Evropskog parlamenta nije jedini nedavni primer međunarodne zabrinutosti zbog hidroelektraae na Balkanu. Istovremeno, Stalni komitet Bernske konvencije, nadzorni organ za zaštitu životne sredine Saveta Evrope, odlučio je da otvori slučaj i pozvao Albaniju da zaustavi projekte na reci Vjosi. Takođe, Stalni komitet je pozvao da pitanje gradnje hidroelektrana u zaštićenom području Emerald razmotri ekspertska grupa.

Ovo predstavlja nastavak rastućeg trenda. U junu je MEP Thomas Waitz (Greens/EFA) organizovao projektciju dugometražnog filma, koji je pripremila aktivistička kompanija Patagonia. U raspravi koja je usledila predstavnici Evropske komisije složili su se da postoje druge dostupne alternative, pored hidroenergije, koje treba razmotriti kako bi se rešila energetska jednačina na Balkanu. Kreatori politike postavili su pitanje hidroenergije koja postaje sve više neekonomična, tvrdeći da, u poređenju sa periodom od pre 20 ili 30 godine, ne vide u tome dobru poslovnu priliku.

S druge strane, lokalne zajednice postaju sve upornije i glasnije u odbrani prava na odlučivanje o sudbini njihovih reka, kao što su Kruščica u Bosni, Valbona u Albaniji i reke na Staroj planini u Srbiji.

Finansijske institucije počinju da slušaju. EBRD je izdao nove smernice o uvođenju minimalnih zahteva za zaštitu životne sredine i socijalnu politiku tokom implementacije hidroenergetskih projekata. Banka je takođe pristala da organizuje zajednički događaj sa civilnim društvom i partnerima iz poslovnih banaka u februaru 2019. godine, kako bi se razgovaralo o održivnosti finansiranja hidroenergije. U međuvremenu, EIB je uzela u obzir preoporuke OCD-a u formulaciji smernica za kreditiranje hidroenergetskih projekata.

EBRD i EIB trenutno revidiraju svoju ekološku i socijalnu politiku. Bankwatch očekuje da će preduzeti odlučne korake u pogledu najrazornijih projekata iz svog portfolia.

Organizacija izražava nadu da će pažnja ubuduće biti usmerena ka održivijim alternativama, kao što su sunce i vetar.

Izvor: bankwatch.org

error: Content is protected !!