Hrvatska: Niskougljična strategija poziv je na hitnu reviziju energetske strategije

, Vesti

Do kraja mjeseca u javnoj raspravi će se naći Niskougljična strategija razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom do 2050. i Akcijski plan, rečeno je na okruglom stolu koji su danas organizirali hrvatski ogranak CIGRE i Znanstveno vijeće za energetiku HAZU. Za izradu te multidisciplinarne i multisektorske strategije zaduženo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora rekla je da će dokument nakon javne rasprave, koja će trajati bar 30 dana, biti upućena na usvajanje na Vladu i u Sabor. Završni dokument bit će osnova za izmjene i dopune drugih sektorskih strategija iz energetike, prometa, gospodarstva, šumarstva i agronomije, jer u ovoj je fazi nemoguće iznjedriti nove sektorske strategije.
Niskougljična strategija bazirana je na opsežnim analizama i ocrtava tri scenarija. Referentni scenarij koji predstavlja scenarij primjene postojeće regulative, te dva odabrana scenarija za tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu: scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2). Referentni scenarij odražava situaciju Rumunjske, NU1 Španjolske, a NU2 načinjen je po modelu Portugala. Kako je rekao Vladimir Jelavić iz Ekonerga, koordinator izrade stručnih podloga za strategiju scenarij NU1 zadovoljava sve obaveze iz europskih strateških dokumenata i Hrvatskoj osigurava energetsku samodostatnost od 2020. Prema scenariju koji podrazumijeva cijenu ETS kvota od 10 do 100 eura po toni CO2, Hrvatska bi do 2018. u rad trebala pustiti TE Plomin C 500 MW. Udio obnovljivih izvora energije do 2030. trebao bi iznositi 33%, a do 2050. taj bi se udio trebao popeti 47%. Udio električnih vozila do 2050. trebao bi iznositi 25%, hibridnih 40%, a 62% stambenog fonda trebalo bi biti renovirano u skladu s principima energetske učinkovitosti. “Naš zaključak je da primjenom scenarija NU1 Hrvatska do 2050. može ostvariti gospodarski rast usmjeren prema niskougljičnoj strategiji. Prema modeliranju primjene NU1 scenarija pokazuje se da se do 2050. ukupan trošak izjednačuje s benefitima, a ako se uključe i izbjegnuti troškovi za zdravstvenu zaštitu rezultat je još bolji”, kazao je Jelavić pojasnivši da bi prema tom scenariju do 2030. trebalo poticati razvoj OIE, a nakon tog perioda samo selektivno. Strategiju će slijediti i Akcijski plan, a završna verzija oba dokumenta bit će objavljena uskoro.

izvor: energetika-net.com

error: Content is protected !!