Kotlarnice na mazut i dalje ugrožavaju vazduh u Beogradu i Srbiji

, Vesti

Drastične mere poput gašenja kotlarnica nisu navedene u postojećem Planu kvaliteta vazduha za grad Beograd, ali je predviđeno da se mazut kao energent više ne koristi. To što se u kotlarnicama i dalje gore neekološka goriva – dovoljno je da ih proglasimo jednim od najvećih neprijatelja zdravog života u Beogradu.

Beograđani ujutru mogu da vide vazduh koji dišu. Da je zagađenost koja je štipala pluća zaista bila velika pokazao je i sajt „Er vižual” koji je Beograd nedavno stavio na peto mesto na listi najzagađenijih gradova u svetu. Poslednjih godina u naviku nam je prešlo da ovakve portale i brojne aplikacije konsultujemo pred izlazak iz stana i unapred se pripremimo za to što nas čeka pre nego što udahnemo gradski vazduh. Informacije koje dobijamo često su zabrinjavajuće, a najveći krivac za to su, uz saobraćaj, i brojne kotlarnice kojih ima svuda po gradu.

– Od svih zagađujućih materija koje meri Agencija za zaštitu životne sredine, suspendovane čestice PM10 i azot-dioksid najčešće prekoračuju granične vrednosti i to mnogo češće u toku zimskog perioda. Suspendovane čestice su rezultat sagorevanja pa uzroci mogu biti korišćenje mazuta i uglja u kotlarnicama, ali i razni otpad koji se nažalost koristi u lokalnim ložištima, što može da dovede i do emisije kancerogenih jedinjenja (sagorevanjem plastike, na primer). Za prekoračenja azot-dioksida najčešće je razlog saobraćaj, što potvrđuju i mesta na kojima se prekoračenja javljaju u Beogradu, odnosno Mostarska petlja ili Novi Beograd – objašnjava Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine.

– U urbanoj zoni grada postoji veliki broj kotlarnica koje rade neefikasno, koristeći nepovoljna goriva, kao što su mazut i ugalj. One negativno utiču na kvalitet vazduha u neposrednoj okolini i u gradu  Beogradu.

Zato smo radi unapređenja kvaliteta vazduha i životne sredine započeli realizaciju programa gašenja kotlarnica. Cilj je da se grejne instalacije prioritetnih objekata u javnoj svojini grada priključe na sistem daljinskog grejanja ili na distributivni sistem prirodnog gasa – kažu iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, napominjući da oni nisu nadležni za gašenje individualnih ložišta privatnih objekata u gradu. I dok gradski čelnici najavljuju da će pokušati u okviru 43 mere za smanjenje aerozagađenja što više sugrađana „ubede” da i sami odustanu od neekoloških načina grejanja tako što će na primer pripremiti program smanjenja cena za priključenje na toplovodnu mrežu, javni objekti uveliko postaju deo sistema daljinskog grejanja JKP „Beogradske elektrane” na prirodni gas.

U prethodnom periodu na toplane je počelo da se greje oko 30 javnih objekata, uglavnom škola, i za to je izdvojeno oko 320 miliona dinara.

– Sekretarijat je realizacijom ovih veoma važnih projekata znatno doprineo poboljšanju kvaliteta vazduha i smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte – hvale se iz ovog gradskog ministarstva i dodaju da će i ubuduće nastaviti istim tempom.

– Sve tri škole koje se nalaze na teritoriji opštine Surčin biće priključene na distributivni sistem prirodnog gasa. Na ovaj način smanjuje se emisija štetnih gasova, ali se i deci koja idu u školu obezbeđuje boravak u zdravijoj i čistijoj sredini – poručuju iz sekretarijata.

Izvor: politika.rs

 

 

 

error: Content is protected !!