Makedonija: WBIF odobrio grant od 24 miliona za HE Čebren i još dva investiciona projekta

, Vesti

Upravni odbor Investicionog okvira za zapadni Balkan usvojio je odluku da odobri tri apliakcije Makedonije za infrastrukturne projekte i dodeli grant (nepovratna sredstva) u iznosu od 24 miliona evra za tehničku pomoć i investicije.

Najveći iznos, 20 miliona evra, dodeljen je za izgradnju autoputa A2 Gostivar – Kičevo, dela koridora 8, ukupne dužine 12,7 kilometara. Za radove na rekonstrukciji i rehabilitaciji državnog puta A2, deonice Kriva Palanka – Deve Bair, duž makedonsko-bugarske granice, takođe dela koridora 8, odobren je grant od 2,5 miliona evra.

WBIF je takođe prihvato prijavu za dodelu granta za tehničku pomoć u iznosu od 1 milion evra za izradu Studije izvodljivosti i Studije uticaja na životnu sredinu i društvene aspekte projekta hidroelektrane Čerben. U okviru Studije izvodljivosti biće izvršena detaljna analiza celokupne do sada izrađene tehničke dokumentacije za objekat i definisano optimalno tehničko rešenje koje treba da bude finansijski i ekonomski održivo, a biće razmatrana i strateška održivost investicije. Paralelno sa izradom Studije izvodljivosti, biće pripremljena Studija uticaja na životnu sredinu i društvene aspekte, koja će biti izrađena u skladu sa međunarodnim standardima i konvencijama za objekte ovog tipa i saglasna domaćoj regulativi.

Investicioni okvir za zapadni Balkan zvanično je uspostavljen 2009. godine, kao zajednička inicijativa Evropske komisije, Razvojne banke Saveta Evrope, Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke, a kasnije i Svetske banke i Namačke razvojne banke. Sredstva za WBIF uglavnom su obezbeđena iz IPA grantova i grantova koje dodeljuju međunarodne finansijske institucije i bilateralni donatori putem Zajedničkog fonda za zapadni Balkan.

O projektu HE Čebren

Idejni projekat za HE Čebren, zajedno sa HE Galište, izrađen je osamdesetih godina. Dve hidroelektrane bile su predviđene i ranije, u okviru osnovnog energetskog rešenja za Crnu reku, kreiranog 1960-61. godine, koje je predviđalo i treću hidroelektranu, HE Tikveš. Od tri hidroelektrane, samo poslednja je izgrađena, dok su druge dve ostalo samo mrtvo slovo na papiru i posle dve i po decenije.

Prema zvaničnim podacima ELEM-a, najsnažnija i najkuplja hidroelektrana trebala bi biti prva, HE Čebren. Planirano je da bude izgrađena u blizni sela Manastir, na mestu gde prosečan protok Crne reke iznosi 26 kubnih metara u sekundi.

Akumulacija hidroelektrane, koja bi trebala biti najveća u Makedoniji, imaće branu visine 192,5 metara. Planirana je gradnja tri agregata ukupne snage 333 MW, koji bi godišnje proizvodili od 786 do 840 gigavat-časova električne energije. Izgradnja bi trajala šest godina a vrednost investicije procenjena je na 318,5 miliona evra.

Izvor: vecer.mk

error: Content is protected !!