Očekuje se solidan rast sektora vetroenergije u Evropi

, Vesti

Sektor energije vetra u Evropi na putu je da ubeleži solidan rast u narednih pet godina. Međutim, neizvesnosti u energetskoj politici i manjak ambicija mnogih zemalja ukazuju na potencijalne probleme, ukazuju iz organizacije VindJurop. Kapaciteti za vetroenergiju rašće u proseku za 17 GW godišnje do 2022. godine a 2019. će biti rekordna po postavljenim instalacijama za proizvodnju struje iz vetra.

Sa 87 GW koji će biti instalisani u narednih pet godina, Evropa će 2022. dostići 258 GW instalisanih kapaciteta, prognozira VindJurop u novom izveštaju “Perspektive vetroenergije u Evropi”. Najveći deo novih instalacija biće na kopnu – 70,4 GW prema 16,5 GW “ofšor”.

Rastu će doprineti i sve veće turbine – novi standard postale su turbine od 4 MW+ na kopnu i 8 MW+ na moru.

Nemačka će i dalje biti zemlja sa najviše vetroenergije – 73 GW u 2022, a pratiće je Španija (30 GW) i Velika Britanija (26 GW). Međutim, udeo Nemačke u novim instalacijama će pasti na 24% sa u proseku 40% u poslednjih pet godina.

Španija i Švedska će zabeležiti snažan rast i 2019. će im biti rekordna godina na polju vetroenergije. Slično bi trebalo da bude i u zemljama Beneluksa, Norveškoj, Turskoj i Francuskoj ali nakon izvesnog pada.

Uz dodatak novih kapaciteta, u narednih pet godina očekuju se i prva veća povlačenja iz upotrebe evropskih vetroparkova prve generacije. Do 2022. godine 22 GW kapaciteta će biti starije od 20 godina. Neke od starih turbina biće zamenjene novim, mnogo moćnijim, ali će između 4,3 i 6,4 GW postojećih kapaciteta u vetroelektranama biti potpuno povučeno iz upotrebe u narednih pet godina.

Evropa će za pet godina pokrivati 25% globalnih kapaciteta za proizvodnju energije iz vetra, navodi se u izveštaju.

“Vetroenergija je na putu dalje solidne ekspanzije u Evropi. Međutim, taj rast zasnovan je uglavnom na ranijim odlukama. Izgledi za nove investicione odluke za sledećih pet godina nisu sasvim jasni. Većina vlada još nije razjasnila planove za nove vetroparkove do 2030. Delom zbog toga, dobijanje dozvola za nove vetroparkove postaje teže”, rekao je direktor VindJuropa Džajls Dikson.

Dikson je ukazao i na specifične probleme, poput onih oko dozvola ili aukcija, u nekim zemljama, uključujući Nemačku i Francusku. Te zemlje će zato na kratak rok zabeležiti manji rast u sektoru vetroenergije.

Direktor VindJuropa rekao je i da će nacionalni energetski i klimatski planovi za 2030. biti od ključnog značaja jer će definisati pitanje novih kapaciteta u zemljama. Tim dokumentima takođe će se zadužiti vlade da naprave planove šta će raditi sa postojećim obnovljivim kapacitetima kojima radni vek ističe od danas do 2030.

VindJurop je organizacija vetroindustrije koja aktivno promoviše upotrebu energije vetra u Evropi i svetu. Ima više od 450 članica aktivnih u više od 50 zemalja.

Izvor: euractiv.rs

error: Content is protected !!