Odgovorni u Srbiji se ne obaziru na zagađenje vazduha
, VestiJoš u januaru 2020. godine Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je postupak protiv Srbije zbog neusaglašenosti sa Direktivom o velikim ložištima. Tada je Sekretarijat jasno naglasio da se termoelektrane koje su obuhvaćene NERP-om moraju usaglasiti sa graničnim vrednostima emisija iz Direktive ili sa ukupnim godišnjim emisijama koje su utvrđene NERP-om.
– U 2018. godini iz termoelektrana Elektroprivrede Srbije obuhvaćenih NERP emitovano je 336 hiljada tona sumpor dioksida, što je šest puta više od propisanog nivoa. Iz najnovijeg izveštaja Energetske zajednice saznajemo da je u 2019. godini emitovano 310 hiljada tona sumpor dioksida, što je i dalje skoro šest puta više od ukupnih dozvoljenih emisija – kaže za Danas Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).
Kako kaže, termoelektrane obuhvaćene NERP-om imaju obavezu da se usklade sa maksimalnim godišnjim emisijama zagađujućih materija u izduvnim gasovima, koje ne bi smele da pređu 54,5 hiljada tona godišnje, a od 2024. godine još manje od toga.
– Sumpor dioksid više nije problem zemalja EU, ali jeste u zemljama Zapadnog Balkana, posebno u Srbiji. Izveštaj Energetske zajednice ne donosi ništa neočekivano. Srbija ne primenjuje odredbe Direktive o velikim ložištima, odnosno, ne poštuje sopstvene propise i ratifikovani međunarodni ugovor. Dakle, u Srbiji se krše zakoni i niko za to ne snosi odgovornost. To, nažalost, nije ništa novo. Novo je samo to da nas na ovu nezgodnu činjenicu podseća Sekretarijat Energetske zajednice – objašnjava Popović, dodajući da NERP obuhvata 13 termoelektrana EPS-a i energana NIS-a.
Sekretarijat Energetske zajednice u svom izveštaju za 2020. iznosi zabrinutost povodom instrumenata koji bi trebalo da obezbede monitoring i primenu NERP. Zbog toga što takve instrumente Vlada Srbije nije ni predvidela.
On dodaje da koliko je tačno sumpor-dioksida emitovano u 2020. godini još uvek ne znamo, to ćemo saznati na proleće kada podaci budu dostupni javnosti.
Razlozi za još jedan neuspeh energetske politike u Srbiji su brojni i subjektivne su prirode. U njih spadaju niska energetska efikasnost u domaćinstvima, zbog čega se troši mnogo više energije nego što je potrebno kao i nedostatak podsticajnih mera za građane za prelazak na ekološki i ekonomski prihvatljiva goriva i unapređenje energetske efikasnosti kuća i stanova. Jedan od razloga je i neodrživi i tržišno neutemeljeni sistem podsticaja za proizvodnju električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora. Srbija uporno istrajava na fid-in tarifama, odugovlačeći prelazak na tržišne mehanizme podrške razvoje sektora obnovljivih izvora energije – zaključuje Popović.
U Ministarstvu rudarstva i energetike za Danas kažu da su formiranjem nove vlade kao prioritet postavljeni Zelena agenda, energetska efikasnost, a u okviru toga i smanjivanje emisije štetnih gasova. Kako kažu, EPS je dostavio projekte u toku, kojima bi se realna emisija sumpor dioksida svela na svega trećinu od projektovane u iznosu od 51,88 hiljada tona. Prema Nacionalnom akcionom planu, cilj je bio da se dostigne 27 odsto učešća obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije u 2020. godini, a do 2018, kad se raspolaže poslednjim zvaničnim podacima, postignuto je 20,32 odsto.
Izvor: danas.rs
NAJNOVIJE VESTI
- June 14, 2023 Srpski Institut za kriticne materijale pokrece regionalnu rudarsku platformu za razmenu znanja
- August 12, 2023 Mojkovcani nece rudnik gradjani struka protiv reaktiviranja jame Brskovo
- August 12, 2023 Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama
- August 9, 2023 GI Zdravi Mojkovac: Hitno povući plan za Brskovo