Opasnost po najveće vodoizvorište Beograda

, Vesti

U toku je javni uvid u Nacrt plana detaljne regulacije dela Makiškog polja, sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja Plana na životnu sredinu. Budućnost prostora na kojem se nalazi najveće vodoizvorište iz kojeg se vodom snabdevaju domaćinstva glavnog grada planira se bez prethodne diskusije o razvoju ovog područja koje je od ogromnog značaja. Grupa organizacija civilnog društva i stručnjaci upozoravaju da je budućnost prostora na kojem se nalazi najveće vodoizvorište Beograda, Makiško polje, u opasnosti. Bez prethodne diskusije uz kršenja zakona i propisa, planira se urbanizacija ovog prostora.

Smatramo da je ovaj plan u direktnom konfliktu sa potrebama građanki i građana Beograda, posebno u okviru snabdevanja pijaćom vodom, zaštite vodoizvorišta i podzemnih voda. Najavljena je radikalna adaptacija terena izuzetno nepovoljnog za izgradnju, uz prenamenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko – komercijalne zone i mešovite gradske centre.

Planom se predviđa izmeštanje postrojenja za prečišćavanje pijaće vode “Bele vode” kapaciteta 600 l/s. Prema uslovima Ministarstva zaštite životne sredine neophodno je ili izmeštanje magacina sa 6 tona hlora u okviru ovog kompleksa ili obustava izrade ovakvog Plana.

Dokument predviđa i potpunu prenamenu postojećeg poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, odnosno smanjenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini koje sada zauzima 60% površine, odnosno 425,38 hektara na – nulu! Ovakva prenamena poljoprivrednog zemljišta je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, niti dokumentacija sadrži potrebnu saglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Da bi se sve ovo ostvarilo potrebne su i drastične dodatne investicije i radovi. Komunalna infrastruktura, novi kolektori i kanalizaciona mreža koja bi morala da opslužuje čitav ovaj kompleks neophodna je i van obuhvata plana. Nužna je i zaštita od podzemnih i površinskih voda koja podrazumeva između ostalog zatrpavanje melioracionih kanala i nasipanje 13,5 miliona kubnih metara peska, što je trošak od 95 miliona evra koji se izdvaja iz javnog budžeta.

Iako smatramo da je celokupan plan štetan i da mu mora prethodniti široki javni dijalog o budućnosti ovog prostora, pozivamo sve da pošalju svoje primedbe, budući da je za 15. decembar planirana javna rasprava o urbanističkom planu, na kojoj će pravo da učestvuju biti omogućeno samo onima koji su prethodno poslali primedbu.

Izvor: reri.org.rs

 

 

 

error: Content is protected !!