Region: Glas Dunava – Šanse i prijetnje održivom razvoju u slivu Dunava

, NVO

U Zagrebu 2. i 3. jula 2015. godine, Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) je organizovala konsultacije/radionicu pod nazivom “Glas Dunava” sa glavnim akterima iz regije koje je okupila u glavnom gradu Hrvatske. Više od 80 aktera imalo je priliku ili je izrazilo svoje mišljenje o nacrtu plana upravljanja i prvog plana upravljanja rizikom od poplava za rijeku Dunav. Organizatori, ICPDR u saradnji sa Global Water Partnership, kratko su predstavili ove planove kako bi omogućili što više vremena za raspravu što je rezultiralo živopisnim doprinosima i diskusijom učesnika.

Kroz rad u grupama, po modelu tzv. “Dunavski café”, svaka grupa je imala priliku prodiskutovati i dati svoj doprinos na svaku od tema koje su postavljene. Predstavnik Mreže Arhus centara u BiH, Viktor Bjelić, učestvovao je uz podršku OSCE misije u BiH i dao aktivan doprinos u ovim konsultacijama.

Ovakve konsultacije se trebaju raditi na nacionalnim nivoima i trebale bi ga raditi institucije koje su nadležne za upravljanje vodama, dok za razliku od ove prakse, civilno društvo i nezavisni stručnjaci mogu svoje komentare i primjedbe iznositi bez prilike da se sa autorima dijelova koji se odnose na BiH ukrste mišljenja i detaljno prodiskutuju analize i mjere koje se nalaze u nacrtima ovih veoma važnih dokumenata i za BiH.

Predstavnici Svjetskog fonda za zaštitu divljine (WWF) su ukazali na važnost procesa informisanja i uključivanja javnosti u izradu i donošenja ovakvih planova, te su predložili korištenje modela konsultacija koji je WWF proveo u Mađarskoj.

“Osnovna primjedba na nacrt Plana upravljanja poplavnim rizicima u dijelu koji se odnosi na našu državu, odnosila se na potpuno negiranje mogućnosti korištenja prirodnih retenzija u BiH čime se ne ostavlja čak ni prostor za razmišljanje o korištenju nestrukturnih mjera odbrane od poplava koje su znatno jefinije i ekološki prihvatljivije” – izjavio je predstavnik  Mreže Arhus centara u BiH. “Ovo potpuno jasno ukazuje da se favorizuju strukturne mjere koje podrazumijevaju ogromna ulaganja u infrastrukturu za šta naša država i entiteti nemaju dovoljno sredstava, te će se morati posegnuti za ogromnim kreditima kako bi se ovi planovi mogli realizovati”, nastavio je Bjelić.

Evropska komisija zagovara da se mjerama koje podržavaju korištenje prirodnih vodenih retenzija i korištenju “zelene infrastructure” da prioritet kako bi se došlo do solucija koje poštuju i štite divlji biljni i životinjski svijet kao i prirodne ekosisteme.

Nakon komentara predstavnika Mreže Aarhus centara BiH, da je evidentan ogroman pritisak na rijeke Zapadnog Balkana koje su ugrožene planovima izgradnje stotina malih i velikih hidroelektrana, predstavnici WWF-a i Dunavskog ekološkog foruma (DEF) su podržali komentar ističući: Izgradnjom velikog broja čak i malih hidroelektrana prekida se prirodan proces prenosa sedimenata, što dugoročno može da bude velika opasnost po dobar status voda i po biodiverzitet. Efekti hidro-energije na riječni kontinuitet za transport sedimenta i potencijal da se ublaže ovi efekti bi trebali dobiti više pažnje od strane zemalja nego što su dobili do sada, zahtijevajući također jedinstven pristup na prostoru cijelog sliva Dunava – rekao je Gerhard Nagl iz DEF-a.

Bjelić je u svome završnom izlaganju ponudio asistenciju Mreže Aarhus centara u BiH ICPDR-u za informisanje i animiranje organizacija civilnog društva i građana u BiH da izuče ove planove i da pošalju svoje komentare, primjedbe i sugestije najkasnije do 20.07.2015. godine kako bi se isti mogli integrisati i poslati do posljednjeg dana, 22.07.2015. godine, do kada su javne konsultacije za ove dokumente otvorene.

Sve informacije o procesu učešća javnosti za nacrt inoviranog Plana integralnog upravljanja bazenom rijeke Dunav i Prvog plana upravljanja rizikom od poplava u slivu Dunava mogu se pronaći na:

http://icpdr.org/main/draftplans-2015

Izvor; AARHUS

error: Content is protected !!