Rumunija: Zabrana rudarske tehnologije na bazi cijanida

, Vesti

Ministarstvo životne sredine preporučilo je Vladi da podrži zabranu tehnologije cijanida u svim fazama vađenja zlata i srebra. Predlog izmene Zakona o rudarstvu 85/2003, koji je u postupku rasprave u parlamentu, zabranjuje rudarsku tehnologiju na bazi cijanida i zahteva prestanak svih rudarskih radova ovog tipa.  Senat je odbacio ovu inicijativu ali će Donji dom imati poslednju reč. Odbor za privredu i finansije, koji ima samo savotodavnu ulogu, dao je negativno mišljenje, dok je odbor za industriju i životnu sredinu od 2014. rešen da progura ovaj predlog. Ukoliko predlog bude usvojen, u roku od godinu dana od objavljivanja Zakona, sve kompanije koje vrše eksploataciju na bazi cijanida moraće da obustave aktivnosti i obezbede ekološku sanaciju pogođene oblasti. Zatvoreni rudnik moći će ponovo da počne sa radom ukoliko se predloži druga tehnologija koja ne koristi cijanid. Za svaki dan odlaganja nakon postavljenog roka, predviđena je kazna u vidu povlačenja dozvole za rad, kao i novačana kazna u iznosu od 11.000 do 22.000 evra.  Tokom 2013. Vlada Viktora Ponte je preporučila parlamentu da ne usvoji ovaj predlog. Ponta se pozvao na stav Evropske komisije da bi generalna zabrana tehnologije na bazi cijanida dovela do zatvaranja rudnika zbog nedostatka alternativnih tehnologija, i na taj način do gubitka radnih mesta bez dodatnih benefita za životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Uz to, Ponta je naglasio da bi zatvaranje radova koji se vrše na osnovu važeće dozvole moglo značiti jednostranu izmenu ugovora, što bi za sobom moglo povući obaveze države da plati odštetu.  Vlada premijera Čiološa tek treba da formira mišljenje o ovom predlogu nakon debate u parlamentu. Izvor iz Vlade rekao je za portal profit.ro da je Ministarstvo životne sredine preporučilo Vladi, koja ima savetodavnu ulogu, da podrži ovaj predlog. Vlada će svoj stav formirati na osnovu mišljenja predstavnika posebne komisije koja je sastavljena od predstavnika više ministarstava. Projekti koji bi bili pogođeni ovim predlogom jesu Certej i Rovina u okrugu Hunedoara, i Roșia Montana u okrugu Alba, čiji akcionari su velike kanadske kompanije. Ekološka dozvola za projekat Certej izdata je 2012. a prve količine zlata i srebra očeukuje se 2018. Roșia Montana još nije dobila ekološlu dozvolu. Ova dva investitora tužila su Rumuniju Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova.

error: Content is protected !!