Severna Makedonija: Usaglašavanje ili zatvaranje – Kako zemlje Zapadnog Balkana krše regulativu o zagađenju vazduha

, Vesti

NERP

Severna Makedonija odlučila je da sve velike postrojenja za sagorevanje budu deo Nacionalnog plana za smanjenje emisija, NERP. Nakon što je nacrt Plana dostavljen Energetskoj zajednici, u oktobru 2016. godine, Sekretarijat je dao svoju ocenu, potvrđujući da je izrađen u skladu sa važećim pravnim okvirom Energetske zajednice.

U aprilu 2017. godine Vlada Severne Makedonije je usvojila NERP i uključila komentare Sekretarijata. Međutim, ova Odluka Vlade nije objavljena u Službenom glasniku ili na veb sajtu Vlade. Severna Makedonija nije sprovela javne konsultacije ili stratešku procenu životne sredine.

Prema NERP-u, plan je pripremljen samo kao način ispunjenja obaveza u skladu sa LCPD i Odlukom Ministarskog saveta Energetske zajednice D/2013/05/MCEn.

Kontinuirano praćenje

I REK Bitolj i REK Oslomej, dve termoelektrane na lignit, trebale bi imati kontinuriani monitoring emisija SO2, NOx i prašine.

Međutim, kako je navodeno u saopštenju predstavnika Ministarstva pri Energetskoj zajednici na sastanku Radne grupe za zaštitu životne sredine 25. aprila 2019. godine, vrše se samo periodična jednomesečao merenja. To bi takođe bio uslov u IPPC dozvolama elektrana, ali ova postrojenja ih jos uvek nemaju.

Od ostalih velikih postrojenja za sagorevanje uključenih u NERP, tri trenutno ne rade, od kojih dva koriste prirodni gas kao gorivo i potrebno im je samo operam za kontinuirani monitoring NOx, koju već poseduju.

Usklađenost sa graničnim vrednostima u 2018. godini

Od tri zagađivača koje reguliše LCPD, samo emisije NOx su bile u okviru gornje granice u 2018. godini.

Emisije SO2 su najveći problem. Ukupne emisije u 2018. godini iznosile su 53.855 tona, što je 3,4 puta viša od gornje granice od 15,855 tona. To je takođe značajno više od 44.267 tona, koliko se iznosile emisije u 2014. godini, korišćene kao referentna vrednost za NERP, uključujući i tri postrojenja koja nisu bila u funkciji u 2018. godini.

Najveći doprinos emisijama SO2 imaju blokovi REK Bitolj, B1 + B2 i B3, sa 34.234, odnosno 18.589 tona. Kao što se vidi, blok B3 samostalno probija nacionalni plafon SO2.

REK Oslomej, sa 1.031 tonom, nalazi se unutar individualnog plafona zahvaljujući malom broju radnih sati.

Dve gasne toplane imaju niske emisije SO2.

Ukupne emisije prašine u 2018. godini bile su dvostruko veće od gornje granice – 3.586 tona u odnosu na 1.738 tona. REK Bitolj i ovde ima najveći doprinos emisijama. Doprinos B1 + B2 iznosi 2.582 tone prašine, u poređenju sa individualnim plafonom od 823 tone.

Plafon B3 je 357 tona, a realni doprinos 888 tona prašine. Emisije REK Oslomej iznose 115 tona. Doprinos gasnih postrojenja je zanemarljiv.

Emisijr NOx su značajno niže od gornjih plafona, uglavnom zavaljujući investicijama u REK Bitolj. Ukupne emisije iznosile su 4.708 tona, što je 3,3 puta manje od gornje granice – 15.505 tona.

Tekuće investicije

Jedino značajno ulaganje najvećeg zagađivača u Severnoj Makedoniji, REK Bitolj, realizovano je tokom 2012-2013. godine – pre usvajanja NERP-a. Tada su preuređeni kotlovi B2 i B3, kako bi emisije NOx bile u skladu sa zahtevima LCPD.

Tender za rekonstrukciju i modernizaciju elektrostatičkog filtera u REK Bitolj najavljivan je više puta u poslednjih deset godina, i konačno je objavljen u martu 2019. godine. Međutim, zbog nepravilnosti u postupku nabavke, tender je poništen i ceo postupak je vraćen na početak.

Jedinica za odsumporavanje REK Bitolj još uvek je u fazi studije izvodljivosti i verovatno neće biti završena pre 2025. godine.

REK Oslomej se uglavnom koristi kao rezervna jedinica i ovde nije bilo značajnijih investicija u poslednje dve decenije.

izvor: bankwatch.org

error: Content is protected !!