Srbija: obnovljivi izvori energije: Izveštaj o progresu (EU) zemalja kandidata

, Vesti

Rezime

 

Srbija je umereno pripremljena u sektoru obnovljivih izvora energije. Izvestan napredak je postignut u vezi sa preporukama iz 2016. godine, dok su postojala ograničenja u pogledu promocije investicija u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. U narednoj godini Srbija bi trebala da ojača ljudske resurse i promoviše ulaganje u energetsku efikasnost.

Analiza

 

Direktiva o obnovljivim izvorima energije delimično je transponovana Zakonom o energetici. I dalje nije završeno usvajanje zakonodavstva za sprovođenje regulative o biogorivima i stvarnu upotrebu u sektoru prevoza.

Nacionalni cilj Srbije za obnovljive izvore energije za 2020. godinu je postavljen na 27% u bruto finalnoj potrošnji energije. Najnoviji podaci za 2017. godinu pokazuju da su obnovljivi izvori imali udeo od 20,6% u proizvedenoj energiji, što je znatno ispod prelaznog cilja od 23,1%, koji je postavljen u nacionalnom akcionom planu za obnovljive izvore energije. Projekti energije vetra, snage 475 MW, trenutno su u fazi izgradnje.

Srbija mora da intenzivira napore u cilju prelasku sa feed-in tarifa na feed-in premijum šeme podrške, kao i za osiguranje transparentnih procedura za priključenje proizvođača obnovljive energije na mrežu u okviru programa zasnovanog na aukcijima. Svaki dalji razvoj hidroenergije trebao bi biti u skladu sa zakonodavstvom EU o životnoj sredini.

Srbija je postigla određeni napredak u pogledu energetske efikasnosti usvajanjem podzakonskih akata kojima se sprovode pravila o označavanju, izmenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije, unapređenjem energetske revizije i upravljanja energijom i implementacijom zahteva ekološkog dizajna i sekundarnog zakonodavstvo za sprovođenje ovog zakona. Potrebno je dalje sekundarno zakonodavstvo za postizanje pune usklađenosti, posebno sa Direktivom o energetskim performansama zgrada.

U oktobru 2018. godine, Srbija je podnela drugi godišnji izveštaj prema Direktivi o energetskoj efikasnosti. Do sada je sprovođenje merenja i obračunavanja zasnovanog na potrošnji u sektoru daljinskog grejanja bilo zanemarljivo, sa izuzetkom novih zgrada.

Kapacitet ljudskih resursa u odeljenju Ministarstva rudarstva i energetike za energetsku efikasnost je blago povećan, ali je i dalje nedovoljan.

U decembru 2018. godine je uvedena nova naknada za energetsku efikasnost, koja bi trebala da obezbedi hitno potrebno finansiranje projekata energetske efikasnosti. Za  punu implementaciju i uspostavljanje održivog sistema finansiranja neophodan je strateški pristup i bolja međuvladina koordinacija.

error: Content is protected !!