Srbija; Od izgradnje elektarana na Staroj planini samo bi pojedinci i interesne grupe imali korist

, Vesti

Povodom „epidemije“ gradnje malih hidroelektrana na teritoriji Srbije, posebno na području Parka prirode Stara planina, otvorenim pismom javnosti i nadležnim organima Republike i grada Pirota, obratio se profesor i dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Ratko Ristić.

Kako se u pismu navodi, povod za obraćanje je bila 14. Sednica Republičke revizione komisije u vezi prihvatanja Idejnog projekta pod nazivom: IZGRADNJA MHE „PAKLEŠTICA NA RECI VISOČICI , K. O. RSOVCI I K. O. PAKLEŠTICA, U OKVIRU ZAŠTIĆENOG PRIRODNOG DOBRA PARKA PRIRODE „STARA PLANINA“.

Profesor Ristić je na toj sednici izneo svoj stav o neprihvatljivosti Idejnog projekta i izneo niz primedbi koje je naveo u otvorenom pismu i dostavio Ministarstvu zaštite prirodne sredine, Zavodu za zaštitu prirode Srbije, kao i upravljaču Parka prirode Stara planina, JP „Srbijašume“-ŠG „Pirot“.

Pored primedbi, dr Ristić je u pismu izneo i dodatne činjenice i to: da se Uredbom o utvrđivanju prostornog plana Parka prirode „Stara planina“ ne pominje izgradnja elektroprivrednih objekata, već se ističe zabrana gradnje takvih objekata.

Umesto da obustavi sve dalje aktivnosti vezane za mini hidroelektranu „Pakleštica“, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdaje „Lokacijske uslove“!?

Sledeća činjenica, koju prof Ristić u svom pismu iznosi je, da je Prostornim planom iz 2011. godine, Pirot predvideo izgradnju čak 58 novih MHE (novih elektroprivrenih objekata), sa obrazloženjem da ne ugrožavaju životnu i ekološku sredinu, da se njihovom izgradnjom neće remetiti tokovi reka niti lepota okoline, da će se poboljšati uslovi za lokalni turizam…

Sve to opovrgava prof Ristić i navodi da su navedene tvrdnje potpuno netačne, te da bi postupanje po ovom Planu dovelo do destrukcije hidrografske mreže Stare Planine, sa katastrofalnim nepovratnim posledicama po životnu sredinu, bez ikakvih koristi za lokalno stanovništvo.

Dr Ristić navodi da bi izgradnjom MHE bio potpuno poremećen režim vodotokova, degradiran predeoni ambijent, a energetske koristi bi bile minorne.

Jedinu korist po rečima dr Ristića bi imali pojedinci i interesne grupe (investitori i korisnici MHE, proizvođači i isporučioci opreme).

Investitori su uglavnom privatne kompanije koje imaju jasan interes: od trenutka puštanja MHE u pogon, proizvedena električna energija se isporučuje Elektroprivredi Srbije, koja plaća povlašćenu cenu proizvođaču 10,6-13,93 evrocenti po kilovat času. Sve to na kraju ide na teret građana, jer se njihovi računi opterećuju sa 0,093 dinara po potrošenom kilovat času, u svakom domaćinstvu.

Dakle, interesne grupe i pojedinci ostvaruju ogromnu materijalnu korist, nanoseći veliku ekološku štetu, a sve to plaćaju siromašni građani Srbije, navodi dr Ristić u svom pismu.

Izvor: jutarnjiglasnik

error: Content is protected !!