Ulcinjska solana više puta dovedena na granicu ekološke katastrofe – Sanacija nasipa jedini način da se ponovo uspostavi plavljenje područja slanom vodom

, Vesti

Sanacija nasipa na Ulcinjskoj solani, osim nemjerljivog značaja za oporavak ekosistema, doprinijeće i ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27- životna sredina, poručili su iz Centra za zaštititu i očuvanje ptica (CZIP).

Članovi radne grupe za praćenje realizacije aktivnosti vezanih za upravljanje Ulcinjskom solanom definisanih Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene predstavili su na konferenciji za medije projekat sanacije urušenih nasipa na solani.

Predstavnica CZIP-a, Ksenija Medenica, kazala je da je ovo najvažniji i najveći projekat za Park prirode Ulcinjska solana.

Ona je podsjetila da od 2013. godine nakon što je prestala proizvodnja soli, nije sprovođena redovna sanacija i održavanje nasipa između bazena na Ulcinjskoj solani i da su pod dejstvom vjetra i talasa mnogi od njih urušeni. Navodi i da je došlo do izmjene hidrološkog režima, a zatim i ekološke sukcesije i dodatne fizičke degradacije prostora.

Godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele su toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suše, tako da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe – kazala je Medenica.

Kako je dalje pojasnila, urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu solane, to jest u Jezerima 1 i 2 i Štojski 1 i 2, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi.

Sa jedne strane, za ptice preduboka voda u jezerima a sa druge suvi bazeni koji iz dana u dan sve više obrastaju vegetacijom. Tako da je realizacija projekta sanacije nasipa jedini način da se ponovo uspostavi sada prekinuti ključni ekološki proces, t.j. plavljenje područja slanom vodom – rekla je Medenica.

Prema njenim riječima, izvođenje sanacionih radova je planirano za period ljeta 2023.godine dok su pripremni radovi već u toku.

Ključna mjera koju upravo sada realizujemo jeste preusmjeravanje morske vode u Knete kako bi se obezbijedile dovoljne količine svježe vode a samim tim i hrane za ptice. Uporedo nastavili smo sa ispumpavanjem vode iz Jezera – navela je Medenica. Zbog toga, kako je rekla, će ulcinjska solana izgledati malo drugačije.

Medenica je istakla i da je vrlo malo interesovanje i zalaganje donosioca odluka u opštini Ulcinj po pitanju budućnosti solane. Svega par mjeseci prije realizacije najvažnijeg projekta predsjednik opštine Ulcinj Omer Barjaktari i predsjednik skupštine-opštine Ulcinj Ardijan Mavrić nemaju odgovor na naše pitanje kada će usvojiti odluku o formiranju preduzeća koje će upravljati solanom – kazala je ona.

Medenica je ocijenila da u opštini nemaju “ni dovoljno poštovanja prema svemu što ova radna grupa radi, čak ni toliko da nas ne udostoje odgovora na mail”.

Javno pozivam donosioce odluka u opštini Ulcinj, a i premijera Dritana Abazovića koji se nerijetko poziva na dobre odluke koje su doprinijele ovom području, da me demantuju i djelima pokažu da im je zaista stalo do solane. Ne moraju objašnjavati zašto ne odgovaraju na mejlove, dovoljno je da nam na isti pošalju izvještaj o napretku u procesu formiranja upravljačkog tijela, jer je njihova obaveza koju već četiri godine ne mogu da ispune – zaključila je Medenica.

Direktorica Direktorata za zaštitu za zaštitu prirode, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović, kazala je da pitanje Ulcinjske solane jedno od osam mjerila Akcionog plana za Poglavlje 27.

U cilju infomisanja javnosti napomula je da je očuvanje postojećih vrijednosti i unaprijeđenje stanja ovog Parka od posebnog državnog značaja iz razloga da je efikasno sprovođenje mjera zaštite i poboljšanje statusa očuvanja jedno od 8 završnih mjerila u Poglavlju 27.

Kontinuiranim zajedničkim radom uspijeli smo da realizujemo 60% aktivnosti, dok će oslate aktivnosti biti realizovane u narednom periodu što činih ostali 40% od planiranog. Ima li smo velike izazove oko realizacije planiranih aktivnosti, posebno u dijelu projekta sanacije nasipa, ali smo zahvaljujući projektnim sredstvima CZIP-a i našem kontinuiranom zajedničkom radu obezbjedili sve uslove kako bi do jeseni imali sanirane nasipe – istakla je Brajović.

Poručuje da će, polazeći od izuzetnog značaja očuvanja vrijednosti i unaprijeđenja postojećeg stanja ovog zaštićnog područja, kao i potrebe obezbjeđivanja održive upravljačke strukture nastaviti da se aktivno bave Solanom i ona će i dalje biti na agendi prioriteta aktivnosti i budećeg rada.

Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), Vladimir Martinović, kazao je da ponosan na tim koji je uložio napore u pripremi prostora u Knetimaza dovod morske vode.

Taj proces nije bio lak, ali zahvaljući trudu i radu, pumpa Đerene je sad potpuno funkcionalna i omogućava upumpavanje morske vode na bazen solane. Takođe, je važno istaknuti da je u narednom peridou planirana i sanacija bentova koji su značajni u kompleksnom procesu upravljanja vodnim režimom – rekao je Martinović.

Poručio je da će NPCG u narednom periodu u saradnji sa brojnim subjektima nastaviti da realizuje planirane aktivnosti u cilju očuvanja, kako najznačajnih vrijednosti pet crnogorskih nacionalnih parkova, tako i ulcinjske Solane.

Ekspert GIZ-a, Goran Gugić, kazao je da je solana “dala znak da je krajnje vrijeme za očuvanje tog područja”.

Najvažnije da u ovom trenutku osiguramo ključni ekološki proces i sa aktivnostima, koji su planirani ovim projektom, sve će biti riješeno – kazao je Gugić. Prema njegovim riječima, 71% sredstava namijenjenih aktvinosti dolazi od CZIP-a, a 25 odsto od NPCG.

 

Izvor: ekapija

error: Content is protected !!