Zagađenje vazduha u Srbija višedecenijski problem

, Vesti

Šta su uzroci zagađenja?

„U celoj Srbiji su slični uzroci aerozagađenja već decenijama, posebno zimi – ložišta na fosilna goriva, saobraćaj i industrija koja je locirana po gradovima poput Smedereva i Bora“, objašnjava za BBC na srpskom meteorolog Milenko Jovanović, nekadašnji načelnik za kontrolu kvaliteta vazduha Agencije za zaštitu životne sredine Srbije

Jovanović je na Tviteru objasnio i zbog čega je prethodnih dana zagađenje bilo na upadljivo visokom nivou u celoj Srbiji – toliko da je vazduh bio zamućen.

„Tamni oblak zagađujućih materija koji je danima prekrivao Beograd posledica je više faktora – prizemnog anticiklona, odsustva strujanja vazduha, povećane vlažnosti i oblaka saharskog peska koji je preko srednje Evrope doneo i deponovao suspendovane čestice na područje Srbije“, naveo je Jovanović, a podelile stotine korisnika Tvitera.

Anticiklon je polje povišenog vazdušnog pritiska i podrazumeva stabilno vreme, bez vetra i padavina.

„Saharski pesak nije ubistven, niti je to konstantan uzrok zagađenosti vazduha, samo sam dao bolju dijagnozu stanja“, pojašnjava za BBC.

Kvalitet vazduha je nesporno značajan jer svi zavisimo od njega.

„Bez kiseonika, odnosno vazduha, ne možemo da provedemo više od pet do deset minuta.

„To je razlog što su naši građani zabrinuti i prate kvalitet vazduha“, kaže za BBC Goran Trivan, bivši ministar zaštite životne sredine.

Zagađenost vazduha samo je deo širih ekoloških problema koje Srbija ima, usled 70 godina postojanja industrije i zagađivanja.

„U Srbiji su praktično svi delovi životne sredine značajno ugroženi, tu nema nikakve dileme.

„A postoji direktna veza između životne sredine, odnosno kvaliteta vazduha i zdravlja ljudi – u što zagađenijoj sredini živite imunitet vam je slabiji i podložniji ste bolestima i virusima“, napominje Trivan.

Kako da se zaštitimo?

Postoji više sajtova na kojima ljudi mogu da prate zagađenost vazduha u Beogradu sajt Gradskog zavoda za javno zdravlje Beoeko, za područje Srbije sajt Agencije za zaštitu životne sredine i između ostalih Ajkjuer koji prikuplja podatke iz celog sveta.

„Na sajtu Beoeko se svakih sat vremena ažuriraju podaci i na osnovu njih se izračunava indeks kvaliteta vazduha.

„To je pojednostavljenje celog tog sistema i svako od nas može preko mobilnog telefona ili računara da proveri kakav je vazduh i u skladu s tim dobija i kratke jednostavne zdravstvene preporuke“, objašnjava Andrej Šoštarić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Na tom sajtu postoji pet kategorija zagađenosti vazduha – odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen i jako zagađen.

„Ako je neko planirao džoging ili šetnju i ukoliko vidi da je vazduh zagađen može na osnovu preporuka da razmotri šta je najbolje za njega i da se tako zaštiti“, dodaje Šoštarić.

On upozorava da plavo nebo i sunčano vreme ne mora da znači da vazduh nije zagađen.

„Nemojte da budete u zabludi, može da bude sunčano i da zagađenje bude veliko.

„Mi ne merimo vidljivost, nego prisustvo zagađujućih materija u vazduhu koje su golim okom nevidljive, zato je dobro to proveriti“, ističe Šoštarić, doktor hemijskih nauka.

Izvor: danas.rs

 

error: Content is protected !!