Zgađenju Dunava u Srbiji doprinosi i fabrika za preradu papira

, Vesti

Nedavno je u blizini Prilaznog puta Adi Huji broj 9 iz cevi koja izlazi ispod nasipa krenula je da kulja voda braonmlečne boje i neprijatnog, kiselkastog mirisa. Ovo zagađenje prvi su primetili pecaroši i šetači. Kako nisu znali kome da se obrate pozvali su Udruženje „Eko-Pančevački rit”. Dok su u Udruženju „Eko-Pančevački rit” uvereni da je reka zagađena otpadnim vodama iz obližnje Fabrike za preradu hartije, u ovoj kompaniji tvrde da incident nema veze s njima i da je inspekcija utvrdila da otpad potiče iz kanalizacije. Da je Dunav postao mesto gde završava većina otpadnih voda iz grada odavno je poznato. Osim što se u njega ulivaju fekalne vode iz gotovo cele prestonice, on kvalitet menja i zbog raznih drugih zagađenja.

– Voda je, kako su nam rekli očevici, šikljala iz te cevi u jakim mlazevima na svakih petnaestak minuta. Vrlo brzo se između broda koji je tu usidren i obale napravio pravi čep pa je posada grabuljama morala da gura tu masu jer su se iz nje širila isparenja koja su štipala za oči i izazivala kašljanje. U toj masi ponajviše je bilo selotejpa, kojim se lepi karton. Zbog toga smo pretpostavili da tečnost potiče iz postrojenja za preradu kartona u obližnjoj Fabrici hartije Beograd, koja se između ostalog bavi preradom papira. Istražili smo i utvrdili da je cev spojena sa nekim rezervoarima u dvorištu fabrike – kaže Zoran Janković, iz Udruženja „Eko-Pančevački rit”.

Oni su, kako naglašava, pokušali da dođu do nekog ko je u fabrici zadužen za ekološka pitanja.

– Na prijavnici su nam kazali da je ta osoba na sastanku i dali nam broj žene, koja je tvrdila da ne zna srpski. Uputila nas je na izvesnog Mehmeta Envera, ali se i on slabo „snalazio” s našim jezikom. Onda nas je on „usmerio” na opštinu Palilula koja nema nikakve veze sa tim šta se dešavalo na Adi Huji – priča Janković i dodaje da je izlivanje vode trajalo 31. maja, 1. i 2. juna.

Ovo nije prvi put, slične situacije dešavale su se i ranije. Prošle godine je, primera radi, voda na skoro istom mestu bila ljubičasta. Posle analiza uzoraka koje je inspekcija, napominje, uradila nekoliko dana nakon zagađenja utvrđeno je ta otpadna voda potiče iz kanalizacije.

– I ovog puta, kao i ranije poslali smo prijavu  na adresu nadležnih – Sekretarijatu za inspekcijske poslove, sektoru za zaštitu životne sredine i Vodoprivrednoj inspekciji i tražili da se utvrdi da li fabrika ima i takozvanu vodnu dozvolu. Ta dozvola omogućava firmama da u reku ispuštaju otpadne vode, ali prerađene – napominje Janković.

U Fabrici hartije Beograd, odnosno kompaniji „Smurfit kapa” tvrde da su informacije o zagađenju i izlivanju otpadnih voda u Dunav dobili iz medija.

– U ovom slučaju nije reč o cevi iz proizvodnje, već o kanalizacionoj i pretpostavka je da je usled obilnih kiša i dodatnog prepumpavanja atmosferskih voda iz svih objekata koji se nalaze na putu od Višnjičke ulice, do naše fabrike došlo do izlivanja mulja u Dunav. Posle objave u medijima, odmah smo 3. juna imali posetu gradskog inspektora za zaštitu životne sredine koji je utvrdio da se ne radi o otpadnim vodama iz fabrike, već po svoj prilici o izlivu atmosferskih voda – rekao je Milan Marković, direktor društva „Smurfit kapa” na Adi Huji.

On naglašava da Fabrika hartije Beograda koja je sada u sklopu društva „Smurfit kapa” od 1980. godine ima sisteme za mehaničko prečišćavanje otpadnih voda i da do avgusta ima takozvanu vodnu dozvolu.

Rešenje za savremeno postrojenje za preradu vode na čekanju

 

Fabrika hartije Beograd, zajedno sa fabrikom „Avala Ada” postala je od pre nešto više od godinu dana deo najveće evropske grupe za proizvodnju papira i ambalaže od papira „Smurfit kapa” grupe iz Irske.

– Naglašavamo da fabrika već godinu dana ima spreman projekat za izgradnju najmodernijeg postrojenja za biološki tretman otpadnih voda kakav ne postoji u Beogradu. Osnovni razlog zbog koga nismo u mogućnosti da sprovedemo planirane radove, je nedostatak Plana detaljne regulacije na lokaciji na kojoj se nalazimo – kazao je Milan Marković. On ističe da je ideja ove kompanije iz Irske da Beograd postane centar daljeg širenja grupe na jugoistok Evrope.

– Kao društveno odgovorna kompanija, koja prednjači u sprovođenju ideja i projekata za očuvanje životne sredine, spremni smo da ukoliko se omoguće uslovi, do kraja sledeće godine, na postojećoj lokaciji završimo najmodernije postrojenje za preradu voda, koje bi bilo od koristi, kako fabrici, tako i celokupnoj zajednici u Beogradu – rekao je Marković.

Izvor: politika.rs

 

 

 

 

error: Content is protected !!